DJECA I DISANJE

Djeca bi trebala pravilno disati, osim ako nisu bolesna ili boležljiva. Iako gotovo svako novorođenče pravilno diše, samo nekolicina kroz rano djetinjstvo zadržava prirodno disanje. Većina rano izgubi potrebnu koordinaciju mišića za pravilno disanje. Kad izgubimo prirodno disanje i razvijemo kroničnu respiratornu neučinkovitost, mijenjaju se i stavovi prema stresu i odgovor na njega. Pretjerano reagiramo na stres jer zbog kronične kontrakcije ne možemo opustiti mišiće, što dovodi do njihovog umora i slabosti. Takva osoba snažnije percipira pritisak okoline zbog slabosti strukture. To pak na kraju dovodi do psihofizičkih problema. Razvijaju se kronični grčevi u mišićima i preosjetljivost na CO2 u krvi. Djeca su posebno osjetljiva na stres, pogotovo ako je stalan, jer uzrokuje kaos u nezrelom dišnom sustavu i time velike neugodne promjene u disanju. To je uzrok promjene osobnosti, smjer života počinje udovoljavati zahtjevima i navikama okoline. Većina ovog stresa dolazi iz stalne konkurencije koja karakterizira suvremeno društvo. Čak i prije nego što se novorođenče može naviknuti na fizičku regulaciju u određenom okruženju, već očekujemo da odraste što prije i roditeljima pruži dovoljno visoku učinkovitost koja im je potrebna za normalno funkcioniranje.

Continue ReadingDJECA I DISANJE

SUZBIJANJE INFEKCIJE: NEVJEROJATNA SNAGA PRAVILNOG UDISANJA KROZ NOS

Možda niste znali? Pravilno disanje može pomoći u podizanju otpornosti na virusne infekcije. Pravilnim disanjem dopuštamo dovoljno dušikovog oksida u plućima i krvi, omogućujemo kontinuirani protok krvi kroz tijelo i osiguravamo da važni organi dobivaju dovoljno kisika i hranjivih sastojaka. Pandemija nam je ograničila i usporila život. Većini je to omogućilo da preraspodijele vrijeme i promijene se nabolje; razmišljanje o životu trebalo bi smanjiti preosjetljivost na nagle promjene. U ožujku ove godine objavili su istraživanje o utjecaju unutarnje vlage i vjerojatnosti virusnih respiratornih infekcija. Istraživači su otkrili jasnu vezu između dehidrirane respiratorne sluznice i smanjenja respiratorne rezistencije na virusne infekcije. Zbog novih virusa, sve se više njih usredotočuje na pronalaženje uzroka smanjenog imuniteta.

Continue ReadingSUZBIJANJE INFEKCIJE: NEVJEROJATNA SNAGA PRAVILNOG UDISANJA KROZ NOS
Read more about the article POGLEDAJTE KAKO DIŠETE I ZNAT ĆETE TKO STE
Concept of dealing with problem. Vice grip tool squeezing a plank with the word breathing

POGLEDAJTE KAKO DIŠETE I ZNAT ĆETE TKO STE

Disanje kroz nos zagrijava i vlaži zrak te sprječava isušivanje sluznice, uklanja značajnu količinu patogena i podiže koncentraciju dušikovog oksida u plućima i krvi.

Natjecanje nije vrijeme za sportaša da se usredotoči na to koliko dobro ili loše diše jer bi trebao biti potpuno usredotočen na natjecanje. Kada vježbate, radite manje naporne vježbe i druge normalne aktivnosti, dišite na nos. Sportaši koji su odlučni pobijediti ili se baviti sportom kako bi zadovoljili želju za prestižem ili smirili unutarnje napetosti, učinit će sve što je potrebno za pobjedu. Promijenit će se uz napornije treninge koji rezultiraju neugodnim ili bolnim tjelesnim senzacijama.

Continue ReadingPOGLEDAJTE KAKO DIŠETE I ZNAT ĆETE TKO STE
Read more about the article NAŠA VLASTITA ODGOVORNOST
Men balanced on seesaw over a stack of coins

NAŠA VLASTITA ODGOVORNOST

Naše psihofizičko stanje određeno je životnim stilom, mentalnim zdravljem i okolinom, čega smo i sami svjesni. Mnogima će, međutim, nova spoznaja biti i to da se kvaliteta našeg života smanjuje zbog opetovanih mišićnih napetosti, nepravilnog disanja i slabe svijesti o našem tijelu. Pomoću AEQ metode spoznajemo važnost sposobnosti čitanja poruka tijela i razumijevanja štetnih utjecaja na njega. Naše je tijelo poput računalnog hardvera; ne možemo ga nekažnjeno promijeniti niti možemo provjeriti postoji li greška jer je promjena hardvera već utjecala na softver. Kronična stanja i bolesti u našem životu traže promjene.  Zahtijevaju uređenje sustava kakav je naše tijelo. Naš um je, dakle, poput softvera koji treba redovito provjeravati i istovremeno reprogramirati. Granica do koje se širi naša moć je pravilno prepoznavanje stvarnosti. Isto je i s našim okruženjem. Stvarna percepcija je, stoga, naša odgovornost, s čime sprječavamo neuređena stanja; samo tako ih nećemo prenositi na potomstvo kao što prenosimo svoje dugove. Za razliku od uma, tijelo ne donosi odluke, objektivno je, nepristrano i ne zavodi. Njegov odgovor na stanje okoline može se izmjeriti te je tako idealno mjerilo kako i u kojoj mjeri okolina utječe na našu unutrašnjost, zdravlje i ponašanje. I to je moguće samo ako smo izvježbani u toj samo-percepciji. Za to je, međutim, potrebno određeno vrijeme, motiv i želja za istraživanjem vlastitih osjećaja, emocija, prošlosti i našeg djetinjstva.

Continue ReadingNAŠA VLASTITA ODGOVORNOST

PRETJERANO TRENIRANJE SPORTAŠA TAKOĐER UTJEČE NA PRAVILNO DISANJE

Ako je cilj sportaša ili pobjeda protivnika ili se sportom bavi zbog ugleda ili, pak, kako bi smirio unutarnje napetosti, on će učiniti sve što je potrebno kako bi postigao taj cilj. Pogledajmo kakvim je opasnostima izložen i kako im se može suprotstaviti pomoću pravilnog disanja. Sportaši koji imaju namjeru pobijediti protivnike ili se sportom bave kako bi zadovoljili želju za prestižem ili da smire unutarnje napetosti učinit će sve potrebno za pobjedu. Mijenjat će se napornim treninzima čija su posljedica neugodni ili bolni fizički osjećaji. Ravnoteža između vježbanja i treninga bit će narušena, a podizanje napora neće biti u skladu s porastom učinkovitosti gibanja. Zbog vjerovanja da je bol potvrda napornog truda i odlučnosti, ona neće biti upozorenje na neprimjerenost pristupa već garancija da je na pravom putu. Osvrne li se na ostale vidi da rade na isti način i da je taj način normalan te ga stoga niti ne mijenja. Posljedice u obliku kroničnih bolova, istrošenosti i ponavljajućih ozljeda čine se kao sastavni dio sporta unatoč činjenici da sport treba biti zdrav duh u zdravom tijelu. Potreba super ega je prevelika, a utjecaj tijela na um preslab.

Continue ReadingPRETJERANO TRENIRANJE SPORTAŠA TAKOĐER UTJEČE NA PRAVILNO DISANJE

AEQ DISANJE

Primanje/davanje, otvaranje/zatvaranje, širenje/skupljanje pojmovi su usporedivi s disanjem - udahom/izdahom. Svrha disanja je što učinkovitija izmjena plinova između zraka i krvi u plućima. Kisik iz zraka, koji je za čovjeka najvažnija tvar, tako postaje dostupan svim tjelesnim stanicama, a stanice u prisutnosti kisika oslobađaju energiju koja je potrebna za funkcioniranje. S druge strane ugljični dioksid se izlučuje iz tijela, što je proizvod staničnog metabolizma. Ako je disanje prikladno, omogućuje ravnotežu u tijelu i homeostazu u stanicama. Kako se osjećamo, kakvo je naše zdravlje, imunološki sustav, stanje uma, kakvi su emocionalni odgovori, sve nabrojano ovisi o kvaliteti disanja. Ali koja je realna slika disanja u većini slučajeva? Duboko, sporo nečujno trbušno disanje ili diafragmatično disanje više je domena novorođenčadi i male djece nego adolescenata i odraslih. Zašto se javljaju promjene u obrascima disanja?

Continue ReadingAEQ DISANJE