POGLEDAJTE KAKO DIŠETE I ZNAT ĆETE TKO STE

Disanje kroz nos zagrijava i vlaži zrak te sprječava isušivanje sluznice, uklanja značajnu količinu patogena i podiže koncentraciju dušikovog oksida u plućima i krvi.

Natjecanje nije vrijeme za sportaša da se usredotoči na to koliko dobro ili loše diše jer bi trebao biti potpuno usredotočen na natjecanje.

Kada vježbate, radite manje naporne vježbe i druge normalne aktivnosti, dišite na nos.

Sportaši koji su odlučni pobijediti ili se baviti sportom kako bi zadovoljili želju za prestižem ili smirili unutarnje napetosti, učinit će sve što je potrebno za pobjedu. Promijenit će se uz napornije treninge koji rezultiraju neugodnim ili bolnim tjelesnim senzacijama.

Ravnoteža između vježbanja i treninga bit će narušena, a povećanje napora neće biti usklađeno s povećanjem učinkovitosti pokreta. Vjerujući da je bol potvrda dovoljnog napora i odlučnosti, sportašu ne predstavlja upozorenje o neprimjerenosti pristupa, već potvrdu da je na dobrom putu.

Kada gleda druge, vidi da oni rade na isti način i da je to normalno, pa ne mijenja svoj pristup. Posljedice u obliku kronične boli, trošenja i ponavljajućih ozljeda doživljava kao sastavni dio sporta – unatoč činjenici da bi sport trebao biti „zdrav duh u zdravom tijelu.“

Prihvaća to samo načelno, kao potrebu super ega da postigne nemoguće i tako dokaže da je sposoban, prevelik, a utjecaj tijela na um je premalen.

Uloge tjelesne svijesti

Sportaši koji uče AEQ metodu sve više koriste disanje kako bi poboljšali sposobnosti i podigli svijest i unutarnju povezanost. Kada uravnoteže vježbu, trening i odmor, dovoljno su usredotočeni da izbjegnu brojne neugodnosti. Veća je vjerojatnost da će uspjeti postići željeni rezultat ili cilj.

Pravilno disanje je vrlo nužno za pravilan razvoj. Adekvatno razumijevanje fizioloških i kemijskih procesa koji omogućavaju disanje jednako je važno kao i poznavanje pravilne prehrane ili tehnika i pravila sporta kojim želimo bolje ovladati. Disanje je pokret i stoga se njegova kvaliteta i prikladnost određuje koordinacijom promjena u tonusu mišića primarnih i sekundarnih dišnih mišića i sposobnošću osvješćivanja o trenutnom načinu disanja i koordinaciji protoka zraka kroz dišni sustav uz trenutni motorički napor.

Dakle, da bi postigao bolje rezultate s manje nepotrebnog pretjerivanja i bez boli, sportaš postaje sve sposobniji upravljati disanjem i cjelovito funkcionirati kao stalni pratilac. Pravilno dišući se može adekvatno pripremiti za podizanje tereta, odgovornost ili se brže umiri nakon završetka napora i tako bolje pripremiti za sljedeći.

Povećanje uloge tjelesne svijesti suština je pristupa koji posljedično uklanja nepotrebne i preživjele uvjete, te odgovore na preživljavanje, omogućuje promjenu pristupa i češće opušteno kretanje čak i pod opterećenjima.

Osjećaj nelagode, boli i užitka definira odnos između opterećenja potrebnih za postizanje željenog cilja, tjelesnih performansi i motoričke inteligencije / znanja / organske organizacije.

Tri načina – koji je vaš?

  • Ako je fizičko opterećenje iznad kapaciteta i motoričke inteligencije, nered se povećava i osjećamo sve veću bol koja upućuje na sve jaču i štetniju entropiju. Ako tvrdoglavo inzistiramo na prevladavanju sebe i rušenju granica, nered dovodi do oštećenja i trošenja. Pri takvom opterećenju uvijek dišemo na usta.
  • Ako je fizičko opterećenje manje od naših sposobnosti, ali iznad motoričke inteligencije / znanja / organske organizacije, osjećamo napor, osjećamo nelagodu i umor. Taj osjećaj opisujemo kao “možemo”. Disanje je mješovito (pogotovo ako smo svjesni važnosti disanja na nos), udišemo na usta i izdišemo na nos ili se moramo dobro kontrolirati kako bismo održali potpuno nosno disanje.
  • Ako je fizičko opterećenje unutar naših mogućnosti ili je složenost manja od naše trenutne motoričke inteligencije / znanja / organske organizacije, pokret osjećamo ugodno, lagano, zaigrano. Osjećaj opisujemo kao “znamo”. Osjećamo majstorstvo akcije i uživanja. Dišemo lako, kroz nos.

Ako želimo postepeno postići i zadržati vrhunske rezultate, moramo najprije podiči motoričku inteligenciju, znanje i organsku usklađenost. Tek tada možemo podiči opterećenje bez straha za povrjedom ili bolešću .

Motoričku inteligenciju podižemo vježbama AEQ i savjesnim, svjesnim pristupom vježbanju, radu i kretanju, naravno, kad god je to moguće. Idemo u krajnost u testiranju, natjecanju ili u okolnostima u kojima je preživljavanje ugroženo. Ovaj vam sustav omogućuje postizanje majstorstva u odabranim područjima i približavanje vašim najvišim genetski određenim sposobnostima. Ovaj pristup zahtijeva znatno više vremena, znanja i razuma od pristupa kroz napor i bol, koji omogućuje brzi napredak, ali s vrlo ograničenim i sve teže dosegnutim vrhuncem.

Slično kao i učenje vožnje automobila samo u prvoj brzini. Sustav se odnosi na sva područja života. Emocije, međuljudski odnosi, poslovanje, financijska situacija, školovanje i drugdje. Analizom rezultata, osjećaja i dobrobiti možemo vidjeti gdje se nalazimo, kako pristupamo ispunjenju želja i dužnosti te ispravljamo ono što je potrebno za bolju učinkovitost.

Nos je multipraktičan

Nos obavlja najmanje 30 funkcija, koje su sve važne i nadopunjuju ulogu pluća, srca i drugih organa, kaže Dr. Maurice Cottle, osnivač američkog rinološkog društva. Nosna šupljina igra središnju ulogu u fiziologiji disanja. Pospješuje filtriranje, zagrijavanje i vlaženje udahnutog zraka. To omogućuje zraku da ima odgovarajuću temperaturu kada uđe u pluća, a time i dovoljnu opskrbu tijela kisikom.

Disanje kroz nos u budnom stanju predstavlja otprilike upola manji otpor protoku zraka u odnosu na disanje na usta. Rezultat je veći unos kisika zbog veće razine CO2 u krvi. Disanje kroz nos zagrijava i vlaži zrak, te sprječava isušivanje sluznice, uklanja značajnu količinu patogena i podiže koncentraciju dušikovog oksida u plućima i krvi.

Kada vježbate, radite manje naporne vježbe i druge normalne aktivnosti dišite na nos. Odgovarajući omjer u sportovima izdržljivosti je 80 posto pokreta sa zatvorenim ustima i redovitim radom na povećanju zastoja disanja. Zastoj disanja je vrijeme koje prolazi između završenog izdaha i prvog osjećaja potrebe za novim udisanjem.

Međutim, do 20 posto izvodite intervalni trening visokog intenziteta dok dišete na usta. To radite samo kada se osjećate snažno, kada se osjećate dobro u svom tijelu i želite takve treninge.Ovakav odnos također ovisi o psihofizičkom stanju sportaša, sportu kojim se bavi i dobu godine.

Tijekom natjecanja, uz pravilnu pripremu, većinu vremena nisu potrebni duboki udisaji, niti ih je potrebno namjerno zadržavati. Međutim, ako često dišemo pogrešno, to nam jasno ukazuje da naša spremnost nije pogodna za složenost natjecanja ili protivnika, a tada je vjerojatnost ozljeda znatno veća.

Disanje kroz nos u budnom stanju predstavlja otprilike upola manji otpor protoku zraka u odnosu na disanje na usta.

Važno je održavati opušten osjećaj u tijelu i disati po potrebi. Ako to nije moguće, prednost mora imati regulacija disanja.

Natjecanje nije vrijeme za sportaša da se usredotoči na to koliko dobro ili loše diše, tada bi trebao biti potpuno usredotočen na natjecanje. Stoga je svakodnevno potreban trening disanja, a ključ je niža prosječna kontrakcija mišića, što omogućuje veći zastoj disanja.

Sportaši amateri koji ne sudjeluju u natjecanjima i ne izvode teže vježbe imaju lakši zadatak u općem održavanju nosnog disanja, iako obično najgore dišu, uglavnom zato što se bave sportom kako bi iz sebe uklonili nervozu i napetost.

Dobre namjere, ali loš odnos prema tijelu

Ako se bavimo sportom kako bismo iz sebe uklonili nervozu i napetost, ovo je vrlo loš i dugoročno štetan razlog za sport, jer ne dovodi do povećanja učinkovitosti, već do neprijateljskog odnosa prema tijelu, gdje osjećamo nervozu i napetost koje se želimo riješiti.

Analiza motiva i prethodnih učinaka sporta na tjelesnu i mentalnu dobrobit omogućuje uvid u potrebu uvođenja promjena koje će omogućiti bezazleni napredak i zadovoljstvo.

Svima je draže voziti se s vozačem koji zbog više razvijenih sposobnosti prije i sigurnije dođe do cilja; mogućnost nesreće je mnogo manja i put do odredišta ostat će nam u boljem sjećanju, nego da smo se vozili s nekime tko ima problema i nesiguran je tokom vožnje.

Disanje kroz nos zagrijava i vlaži zrak te sprječava isušivanje sluznice, uklanja značajnu količinu patogena i podiže koncentraciju dušikovog oksida u plućima i krvi. Natjecanje nije vrijeme za sportaša da se...

Za ogled celotne vsebine se prijavite spodaj

V kolikor že imate račun se lahko prijavite in si ogledate vsebino. V Kolikor pa svojega uporabniškega računa še nimate pa vas vabimo, da si ga ustvarite spodaj.

PRIJAVAREGISTRACIJA

Pročitajte još: