Primanje/davanje, otvaranje/zatvaranje, širenje/skupljanje pojmovi su usporedivi s disanjem – udahom/izdahom.
Svrha disanja je što učinkovitija izmjena plinova između zraka i krvi u plućima. Kisik iz zraka, koji je za čovjeka najvažnija tvar, tako postaje dostupan svim tjelesnim stanicama, a stanice u prisutnosti kisika oslobađaju energiju koja je potrebna za funkcioniranje. S druge strane ugljični dioksid se izlučuje iz tijela, što je proizvod staničnog metabolizma. Ako je disanje prikladno, omogućuje ravnotežu u tijelu i homeostazu u stanicama. Kako se osjećamo, kakvo je naše zdravlje, imunološki sustav, stanje uma, kakvi su emocionalni odgovori, sve nabrojano ovisi o kvaliteti disanja.
Ali koja je realna slika disanja u većini slučajeva? Duboko, sporo nečujno trbušno disanje ili diafragmatično disanje više je domena novorođenčadi i male djece nego adolescenata i odraslih. Zašto se javljaju promjene u obrascima disanja?
Već se u životu, kao djeca, susrećemo s mnogim situacijama koje stvaraju emocije koje su nam prebolne i s njima se ne želimo suočiti. Tako učimo smanjivati svoju osjetljivost; to se događa kad počnemo plitko disati ili zadržavati dah. Štitimo se od pretjerane ljutnje, straha, tuge i nepravde, ali nažalost i od doživljavanja sreće, radosti, sreće i ljubavi. Također rano saznajemo da stariji ljudi, poput roditelja, ne prihvaćaju i ne odobravaju određene emocije te da su određene emocije neprihvatljive ili nepoželjne. I od izljeva takvih emocija štitimo se zadržavanjem daha.
Drugi razlog odsustva trbušnog disanja, posebno kod žena također je vjera u to kako bismo trebali izgledati. Pravilnim disanjem trbuh nam se povećava zbog spuštanja dijafragme u trbušnu šupljinu, što mnogim ljudima nije lijepo. Česti su nas u djetinjstvu učili: Trbuh unutra, van! U stvarnosti međutim, ovo je bilo namijenjeno uspravnom držanju tijela.
I s trećim uzrokom, iznova i iznova dolazimo do spomenutog stresa. Osoba refleksno reagira na stresnu situaciju. Naravno, refleksni odgovori mogu biti od pomoći, ali problem nastaje ako su ti odgovori prečesti zbog stresnog načina života. Tada često više nismo svjesni refleksa, gubimo svjesnu kontrolu nad određenim mišićima, naše tijelo također dobiva određeno držanje i pokret. Refleks koji snažno utječe na kvalitetu disanja je takozvani refleks crvenog svjetla (https://aeq.si/osnove_aeq/refleks_rdece_luci/). Obično se aktivira u slučaju opasnosti i kao obrana od nagle promjene. Napeti trbušni i prsni mišići tjeraju tijelo da se savija prema naprijed, štiteći tako sve vitalne organe. Ali godine nesvjesno aktiviranog refleksa crvenog svjetla uzrokuju da disanje postane plitko i nedovoljno učinkovito. Da bi se najvažniji dišni mišić – dijafragma – kretao zadovoljavajuće i tako pružio dovoljnu ventilaciju, moramo imati pravilno držanje tijela, a dijafragma mora imati odgovarajući položaj u tijelu.
Izvođenjem AEQ vježbi disanja počinjemo smanjivati sada nepotrebni mišićni oklop na trupu. Mišići, s kojima smo uglavnom kronično kontraktirani, počinjemo ih osjećati razumljivo, opušteno i produljeno, držanje postaje ispravnije, a time utječemo i na kvalitetu disanja. Kao rezultat, poboljšano disanje također poboljšava sve gore spomenute stavke – od poboljšane imunološke otpornosti, zdravlja, više energije do poboljšane funkcije uma i više emocionalne dobrobiti. Drugim riječima, poboljšava se naša kvaliteta života.
Aleš Ernst, autor AEQ metode i AEQ disanja