Znakovi upozorenja za nepravilno disanje kod inače zdravog djeteta su osjetljivost na respiratorne infekcije, nestanak jasnog zvonkog dječjeg glasa i govorne mane. Glas i disanje su neodvojivi, a promjena glasa uvijek je povezana s promjenom disanja. Ponekad je rješenje ovog problema jednostavno otpustiti pritisak na dijete; međutim, to je obično puno složenije, ali ipak izvedivo. Rješavanje ovih stanja je i osnovna svrha AEQ disanja.
Kao rezultat toga, mnoga djeca razviju opasan obrazac zadržavanja daha. Kada su pod napetostima, podižu ramena i zatežu prsne mišiće kako bi stisnuli ramena i vrat i zadržali zrak. Njihov udisaj je jači i izraženiji od izdisaja. Boje se opustiti, jer tada ne mogu zadržati kontrolu nad izražavanjem koja je neophodna za održavanje ravnoteže u obitelji. Ako to ne primijetimo i ne saniramo, djetetu onemogućavamo pravilno disanje, koje će postupno postati kronično i normalno, iako je nepravilno i štetno za dijete.
Bez potrebnih korekcija disanja i odnosa između dvoje roditelja, problem će najvjerojatnije ostati neriješen i kroz niz bezazlenih bolesti prerasti u ozbiljnije oblike respiratornih bolesti, govornih mana ili nesposobnosti učinkovitog izražavanja. Čak i ako su djeca prilagodljiva, otporna i brzo se oporavljaju, stres i nepravilno disanje mogu im ozbiljno naštetiti.
Djeci koje muče problemi disanja najviše ćemo pomoći ako budemo uklonili pritiske zbog kojih dijete nepravilno diše i drže ga napetim. Stalna težnja za postignućem može uzrokovati značajna oštećenja dišnog sustava. Rani znakovi nadolazećih problema su promjene u glasu i oslabljeni imunološki sustav. Navike koje će stvoriti nepravilan obrazac disanja i oslabiti dišne mišiće su zadržavanje daha, guranje ramena prema gore umjesto u opušteni, donji položaj. Disanje na usta, spavanje s otvorenim ustima, izduženo lice, nepravilan rast zubi i problemi sa sluhom također su blisko povezani s nepravilnim disanjem. Ako primijetimo da se djetetov trbuh širi prilikom govora ili izdisaja, to znači da je dijafragma preslaba da podrži pritisak zraka, što bi moglo uzrokovati probleme.
Moramo biti svjesni da je dijafragma preslaba za obavljanje svoje primarne funkcije jer mora zadržati snažan pritisak u trbušnoj šupljini koji nastaje zbog neravnoteže u okolini djeteta. Zbog mišićne otpornosti i velike sposobnosti regeneracije kod djeteta, simptomi slabijih respiratornih mišića će vrlo često nestati popuštanjem vanjskih pritisaka. Važno je da se poboljša odnos između roditelja. Ako oni podignu svoju emocionalnu zrelost, dijete se može osloboditi svoje napetosti uz komunikaciju koja neće naići na pretjerane reakcije. Emocionalno zreliji roditelji stvorit će stabilnije okruženje za prirodni razvoj djeteta.
Djeca s problemima izrastaju u odrasle s još većim problemima. Podučavajući disanje dolazim do spoznaje koliko su ti problemi prisutni kod velike većine njih, a razlozi su gotovo uvijek u djetinjstvu.
Aleš Ernst, autor AEQ metode i autor AEQ disanja
