Pretjerano razmišljanje je čin neprestanog ponavljanja problema u glavi. Zavodljivo je. Zov sirene proživljavanja zvuči ovako: ako neprestano razmišljate o stvarima, ako nastavite razmišljati o neriješenim problemima ili zašto vam se loše stvari stalno događaju, doživjet ćete prosvjetljenje. Riješit ćete probleme, naći ćete inspiraciju i opuštanje! Ali pretjerano razmišljanje samo izgleda kao da rješavamo probleme. Ako zaglibimo u razmišljanju, to je kao da smo povučeni u vrtlog negativnih samokritičnih misli. Kada pretjerano razmišljamo, zapravo smo manje učinkoviti u rješavanju problema i zbog toga se osjećamo puno gore.
Kako prepoznati i odvojiti pretjerano razmišljanje od pomisli i analize problema koji nas opterećuju? Pomisao je prirodna, znatiželjna, introspektivna i filozofska analiza zašto se stvari događaju određenim redoslijedom. Pomisao može uzrokovati zdravu nelagodu, osobito ako razmišljate o nečemu što niste trebali učiniti. Kada pretjerano razmišljamo, obično se osjećamo užasno. Ne možemo stati, čak i ako pokušamo. A to ne dovodi do rješenja, već do još više pretjeranog razmišljanja.
Ako iz bilo kojeg razloga želite produljiti loše učinke stresa dugo nakon teškog događaja, pretjerano je razmišljanje savršeno za to. Kada to radimo, stres ostaje aktivan dugo nakon što nestane stvarni razlog za to. Tijelo na pretjerano razmišljanje odgovara produljenom aktivacijom visokog krvnog tlaka, ubrzanim otkucajima srca i višom razinom kortizola. Glavni parasimpatički aktivator, živac vagus, koji nas smiruje i regulira otkucaje srca i probavu, deaktiviran je i ostaje dugo nakon završetka stresnog događaja. Osobe koje puno pretjerano razmišljaju sklone su većoj depresiji i nelagodi, što dovodi do veće deregulacije autonomnog živčanog sustava sa svim posljedicama.
