Nedostatak vitalnosti usprkos dovoljnoj količini hrane, vode i kisika uvijek je posljedica kronične ukočenosti mišića, a time i povećanog mišićnog tonusa što je najčešće posljedica potisnutih emocija i pretjerane samokontrole nad samoizražavanjem kroz uvjetne reakcije, stečene u djetinjstvu. Jedan od iznenađujućih učinaka smanjene životne energije je povećana aktivnost i potreba za marljivošću. To se obično događa u pokušaju da steknete ljubav onih oko vas. Većina djece koja su pretrpjela gubitak ljubavi vjeruju da se to dogodilo jer nisu vrijedni da bi bili voljeni. Mnogi roditelji uzrokuju ove podsvjesne podražaje optužujući dijete da je prezahtjevno, preživahno, neposlušno, nezadovoljno
Dijete s vremenom shvati da se mora prilagoditi okolini, posebice majčinim potrebama, kako bi nastavilo primati njezinu ljubav o kojoj ovisi njegov život jer samo ne može osigurati potrebnu energiju za preživljavanje. Uvjerenje da ljubav treba zaslužiti, kada se taj podsvjesni podražaj integrira u membranu, a time i u nesvjesno, nastavlja se i u odrasloj dobi, gdje se često pojavljuje u obliku ovisnosti o postignućima i potvrđivanju te potrebe za uspjehom. Takvo ponašanje karakteristično je za osobe tipa A* (jako aktiviran refleks zelenog svjetla), koje se manifestira pretjeranom željom za dokazivanjem, potisnutim bijesom i stalno prisutnom nervozom. Ponašanje tipa A faktor je predispozicije osobe za bolesti srca i depresiju. Takvo ponašanje također je uzrok kroničnog umora koji je endemičan našoj kulturi.
Nažalost, većina ljudi nije ni svjesna realnog umora. Suočeni sa svakodnevnim pritiscima, vjeruju da moraju nastaviti kako su navikli ako žele preživjeti. Kad se osjećaju umorno, boje se da neće moći raditi. Većina njih ne može reći “Ne mogu!” Kao djecu su ih učili da se može sve kad se hoće. Rekavši: “Ne mogu”, priznajete poraz, a poraženi misle da nisu vrijedni ljubavi. Kod ovih osoba obično postoji teška promjena u držanju i gubitak sposobnosti održavanja pravilnog držanja s blago savijenim koljenima. Bedra tako gube svoju funkciju otkrivanja i informiranja svijesti o pritisku pod kojim se membrana trenutno nalazi. Sve to dovodi do kronične boli.
Aleš Ernst, autor AEQ metode i autor AEQ disanja
