Vježbe AEQ redovito izvodim zadnje tri godine. Aleševa metoda pomogla mi je izliječiti se od teških fizičkih i emocionalnih bolova, razumjeti samu sebe i odakle potječu moja osjećanja.

Uspjela sam preuzeti odgovornost za svoj život i steći kontrolu nad svojim tijelom i umom. Sve to izazvalo je ključnu promjenu na mom putu samoizlječenja i duhovnog, unutarnjeg rasta.

Aleš te pročita kao otvorenu knjigu i nježno vodi kroz taj proces oslobađanja. Metoda omogućuje duboko tjelesno opuštanje te razumijevanje osnovnih potreba tijela. Naučimo slušati tijelo, uskladiti se s njim, ne raditi protiv njega. AEQ pokreti stvaraju okolnosti koje omogućuju da duboke emocionalne traume isplivaju na površinu. Tako se uspješnije nosimo s kroničnim bolovima.

AEQ pokreti pomažu usporiti tijelo, um i disanje te naučiti osobu kako se kretati lakše i mekše. Taj proces je dugotrajan, ali uspijeva uz predanost, svjesnost i odgovornost prema sebi te prema promjenama koje treba uvesti u svoj život. Postaješ vlastiti autoritet, ne ostaješ više zarobljen u starim obrascima žrtve i u svojim neobrađenim emocijama koje radikalno (nesvjesno) utječu na tvoj život – od tvojih odnosa i ponašanja do onog najvažnijeg – fizičkog i emocionalnog zdravlja.

Iz djetinjstva mi je ostalo puno emocionalnog tereta. U životu me bilo previše strah izraziti se u nepodržavajućoj okolini, pa sam sve potisnula; nisam se osjećala sigurnom, poštovanom, bezuvjetno voljenom, uvažavanom. Nisam živjela u zdravom obiteljskom okruženju. Između ostalog, nosila sam vrlo bolan strah od izražavanja jakih emocija jer nije bilo nikoga tko bi mi pružio siguran prostor. Izrugivali su mi se i s vremenom me strah od izražavanja istine paralizirao – potpuno sam izgubila svoj autentičan glas. Sve što sam mogla učiniti da zadržim blizinu ljudi oko sebe bilo je – početi ih oponašati u njihovom ponašanju i izgraditi fasadu prikladnu za uklapanje u okolinu.

Teški teret tuge jer se nisam osjećala voljenom i zaštićenom manifestirao se kao hrpa cigli na mojim prsima koje su mi otežavale disanje. Ostale emocije manifestirale su se kao bol i utrnulost po cijeloj desnoj strani tijela, posebno u nozi, a također sam iskusila i jake bolove u leđima zbog kojih nisam mogla hodati tjednima.

Kada si roditelj emocionalno dubokom i intenzivnom djetetu, nisi sposoban nositi se s njegovom živosti jer si i sam emocionalno i fizički otupio zbog svoje neobrađene boli. Srećom, s mamom zajedno prolazim AEQ proces i ostajemo disciplinirane u svom rastu i razvoju. Zajedno smo uspjele radikalno promijeniti naš međusobni odnos. Zajedno se uvijek stigne dalje nego sam. Dakle, kada pokušavaš potisnuti dijete svojom kontrolom i superiornošću, stvaraš nezdravu osobu koju učiš destruktivnim mentalnim igrama i odvlačiš je od njezine autentičnosti. Zbog takvog i sličnog ponašanja, uvijek sam duboko u sebi osjećala napuštenost i usamljenost, koja se još više produbila u jače traume kad me otac potpuno napustio i nestao iz mog života.

Od ljudi koji su me okruživali naučila sam da moram izgraditi zid oko svog srca. Osjećala sam nepovjerenje prema životu i ljudima te duboki nemir. Svoj osjećaj nevrijednosti prekrila sam glasnim egom, koji je stvorio slojeve priča i laži kako bi pobjegao od boli. To je danas općenit način života – ako odlučno ne prekinemo te obrasce ponašanja, oni se neće sami zaustaviti.

Od 2008. intenzivno radim na sebi – sudjelujem na energetskim iscjeljenjima, seminarima, educiram se o emocijama i psihologiji čovjeka. No sada shvaćam da nisam ni dotaknula površinu svega, postoje stvari kojih nisam bila svjesna. Svoje srce sam postupno počela otvarati kroz AEQ procese. Postala sam svjesna svog tijela, osjećaja i potreba te sam se probila kroz iluzije uma do realnosti sadašnjeg trenutka. Suočiti se s takvom stvarnošću je bolno i surovo – suočiti se s onim s čim se naši preci nisu uspjeli. Vjerojatno će trebati još dosta vremena da se oslobodim oklopa teškog straha u kojem se kolektivno gušimo. Taj strah je osjećaj nesigurnosti i toliko je dubok da nas tjera da zlostavljamo vlastito tijelo, da ga tjeramo na sve veće napore. Taj nas strah tjera na jurnjavu, osjećaj da nismo voljeni, prekida vezu između nas i naše unutrašnjosti. Moja ženska strana samo želi biti saslušana, voljena i zaštićena od strane autentične prisutnosti. Muška strana to potiskuje, odbacuje i ignorira potrebe i glas ženske strane, dominira i zamjenjuje pravu ljubav, harmoniju i jedinstvo materijalnim stvarima. Sve je to unutar nas – kao što je i izvan nas, što možemo vidjeti u destrukciji našeg planeta, domova, resursa, u djetinjastom i nezrelom ponašanju naših vođa, nas samih i svih ljudi oko nas. Uistinu smo za sve to odgovorni.

Kada stanemo i prestanemo bježati od vlastitih strahova i puniti unutarnju prazninu materijalnim stvarima i odnosima, kada se okrenemo prema unutra i suočimo s istinom nelagode koju osjećamo, s dubokim bunarom osjećaja nedostatnosti i jakih strahova – tek tada ih možemo promijeniti. Izvana se služimo stvarima da bismo stvorili lažan osjećaj sigurnosti, ali nam te stvari nikada neće dati ono što zaista trebamo – kada se okrenemo prema unutra, i redovito radimo vježbe, meditaciju i vježbe disanja, tek tada se možemo suočiti s najdubljim dijelovima sebe i osloboditi bolna sjećanja. Tek tada možemo okrenuti novi list i krenuti naprijed u životu. S vremenom se i naša stvarnost počinje mijenjati izvana. Moramo stvoriti prostor mira unutar sebe kako bismo mogli slobodno živjeti i izvan sebe.

AEQ vježbe mi pomažu biti i ostati svjesna, mirna, prisutna, imati kontrolu nad sobom, smanjivati bol, rasti, suočavati se, osjećati se sigurno u svom tijelu, doživljavati život kroz svih pet osjetila. Osjećam kako energija teče kroz mene i prvi put sam dovoljno opuštena da mogu uživati u tim magičnim osjećajima. Moji mišići prvi put djeluju u harmoničnoj timskoj suradnji, što me čini mekšom i više u kontaktu sa svojom dušom. Pomaže mi biti emocionalno prisutna i staviti ego na stražnje sjedalo – samo kao pomoćnika, a ne kao vođu. Pomaže mi bolje slušati i čuti, te ne dozvoliti egu da me tjera raditi stvari za koje nisam spremna. Biti bolji slušatelji moramo naučiti svi. Cijeli sam život bila duboko nesretna i tek sada učim i istražujem što znači biti sretan. Učim poštovati bol koja mi pokušava nešto poručiti – s razlogom. Većinu svog života jako sam patila – fizički, mentalno, emocionalno i duhovno, od toga da sam bila kronično umorna još u mladim godinama, nisam mogla normalno disati, imala sam stalni nekontrolirani val negativnih misli na svakom koraku, do toga da sam stalno proživljavala negativna emocionalna stanja i teške osjećaje slomljene duše i napuštenosti. Moje putovanje do sada bilo je vrlo mračno, ali otkad sam se posvetila AEQ procesu i disciplini, ta stanja su se postupno počela rasplinjavati. AEQ pokret s AEQ disanjem stvara savršenu harmoniju.

Janja Gabrijel