Što je hernija diska?
Međukralježnični disk sastoji se od želatinozne jezgre i vezivnog prstena. Nakon puberteta, s obzirom na to da disk nije prokrvljen i stoga ima slabiju sposobnost regeneracije, u njemu počinju degenerativne promjene. Prvo se očituju gubitkom vode, što dovodi do smanjenja visine diska, a mogu se pojaviti i pukotine u vezivnom prstenu. Kroz te pukotine izlazi želatinozna jezgra koja pritišće živac – to nazivamo hernijom diska.
Prema riječima dr. Vengusta, hernija najčešće pogađa relativno mlade ljude, u dobi između 25 i 45 godina. Najčešće se javlja ujutro, kada je disk bolje hidriran i ima veću zapreminu. Tada već i jednostavno kihanje ili ustajanje iz kreveta može uzrokovati prodor jezgre kroz pukotinu. Riječ je o mikrooštećenjima i mikropritiscima koji uzrokuju pritisak jezgre na živac. Preopterećenje također utječe na veću učestalost hernije, no glavni uzrok leži u genetskim čimbenicima, odnosno slabosti vezivnog tkiva.
Učestalost hernije diska iznosi oko 3 do 4 posto, a javlja se u svim dobnim skupinama – već kod dvanaestogodišnjaka, ali i u starijoj dobi, ako su diskovi još očuvani. Devedeset posto hernija javlja se u lumbalnom dijelu kralježnice, deset posto u vratnom dijelu, a manji udio u torakalnom dijelu. Najveće opterećenje diskova upravo je u lumbalnom dijelu kralježnice.
AEQ metoda kao preventiva i smanjenje vjerojatnosti ponovne pojave
Kod hernije dolazi do strukturnih promjena koje rješava službena medicina. Uzrok boli i ograničenja pokreta nije senzorno-motorna amnezija, nego pritisak jezgre na živac – tu je AEQ metoda nemoćna. Njena uloga je preventivna – smanjuje vjerojatnost nastanka hernije, posebice ako postoji genetska predispozicija, te vjerojatnost ponovne pojave nakon kirurške intervencije.
Uzrok hernije diska je nemogućnost regulacije mišićnog tonusa trupa, posebno trbušnih i leđnih mišića. U gotovo svim slučajevima hernije u lumbalnom dijelu prosječni tonus ovih mišićnih skupina je previsok i trajan, što vodi u gubitak prirodne pulsacije pritiska u kralježnici – više pod opterećenjem, manje u mirovanju. Diskovi gube elastičnost i sadržaj vode – veći pritisak istiskuje vodu iz njih. To stanje uzrokuje senzorno-motorna amnezija i kronični podsvjesni obrasci koji drže mišiće napetima čak i kada za to nema stvarne potrebe (npr. tijekom sna). Osoba zbog unutarnje otuđenosti i iskrivljenih osjeta ne percipira da je predugo pod prevelikim opterećenjem, što vodi do promjena u strukturi kralježnice i nastanka hernije.
Učenje AEQ metode omogućuje razumijevanje odnosa tijela i svijesti. Omogućuje prepoznavanje gubitka sposobnosti svjesne kontrole tonusa skeletnih mišića. Time se mijenja pristup prevenciji hernije i njenoj ponovnoj pojavi. AEQ povećava utjecaj tjelesnih stanja na svijest, omogućujući bolje donošenje odluka i djelovanja koja smanjuju rizik hernije ili njezine ponovne pojave (što se događa u više od 70% slučajeva).
AEQ vježbe su strukturirane tako da postupno povećavaju interes svijesti za tjelesne osjete i povećavaju prijenos propriocepcije i interocepcije u moždanu koru. Time se smanjuje senzorno-motorna amnezija jer osoba prepoznaje kada je tonus u trupu pretjeran. Vježbe omogućuju veću svjesnost o onome što radimo i kako to radimo. Tako možemo bolje procijeniti jesu li naša djela ispravna ili pogrešna, zadržati ispravna i mijenjati pogrešna.
Važno je razlikovati bolove u leđima i herniju diska. Kronična bol u leđima povećava vjerojatnost nastanka hernije. Isto tako, različiti su uzroci hernije u vratnom dijelu kralježnice, iako vrijede slični zakoni.
Putem AEQ metode uspostavlja se novi odnos između tijela i svijesti te omogućuje postupno smanjenje mišićnog tonusa i pritiska na diskove. Tako se uklanja uzrok hernije diska ili njezine ponovne pojave nakon operacije.
Bitno je razlikovati jačanje mišićnog tonusa i poboljšanje kontrole nad tonusom. Jačanje se preporučuje kod boli u kralježnici ili nakon operacije, ali često se pokaže da su mišići “slabi” zbog stalne napetosti, pa im više treba metoda koja omogućuje kontrolu, a ne jačanje.
Kod osoba s hernijom diska često je prisutno i nepravilno disanje: preplitak udah, kruto disanje i ukočen prsni koš. Zbog toga ne dolazi do adekvatne ekspanzije prsnog koša ni do horizontalnog pokreta rebara, što onemogućuje vertikalni pomak kralježaka i smanjuje izmjenu tekućina u kralježnici, povećavajući rizik od hernije.
Ako je hernija rezultat fizičke ozljede (pad, prometna nesreća itd.), pristup je drugačiji i fokusira se na uklanjanje refleksa traume koji štiti ozlijeđeni dio kralježnice. Za takav rad prikladni su AEQ učitelji 3., 4. i 5. stupnja.
Najprimjerenije je učenje AEQ metode putem online programa – za prevenciju hernije, za smanjenje problema nakon operacije te za smanjenje rizika od ponovne pojave hernije u lumbalnom ili vratnom dijelu kralježnice. AEQ pomaže osobi prepoznati preopterećenost i stvoriti dovoljnu emocionalnu zrelost kako bi se kronična preopterećenost smanjila i pretvorila u akutno stanje. Time se uklanja glavni uzrok hernije i sprječava njezin nastanak ili ponovna pojava.
