Ozljeda se može pojaviti kao posljedica udarca ili pada.
Kada predvidimo udarac, instinktivno se okrenemo u suprotnom smjeru što obično rezultira udarcem u bočnu stranu tijela. Bočni se mišići oko mjesta udarca tada refleksno stežu kako bi se zaštitili od spomenutog udarca. Ukoliko je udarac dovoljno jak ili silovit da proizvede svojevrstan šok, to mišićno stezanje, odnosno grčenje može prijeći u naviku. Mozak se, u tom slučaju, ponaša kao da se udarac ili ozljeda još uvijek odvija. Kada obrazac mišićne kontrakcije postane navika, razvija se senzorno – motorna amnezija uključenih mišića. Zaboravljamo ih osjećati i pomicati. Tako, dakle, u slučaju jakog udarca ili težeg pada nehotice razvijemo stečeni trauma refleks. Mišići struka jedne strane tijela zaglave u kontrakciji. Tako napeti mišići struka vuku kuk gore prema rebrima i rebra dolje prema kuku, skraćujući dužinu struka. U to je, do neke mjere uključena i rotacija kralježnice.
Levo: Refleks travme na desni strani telesa
Desno: Brez refleksa travme
Ispod je slika koja to pokazuje (desno: trauma refleks na desnoj strani tijela, lijevo: bez trauma refleksa):
Navedeni su primjeri posturalnih iskrivljenja koje uzrokuje trauma refleks, koji mogu biti i blaži ili interpretirani ovisno o slučaju. Kada ta iskrivljenja postanu navikom, niste više u ravnoteži kao slika prikazana lijevo. Iako su rezovi, ogrebotine i modrice od udarca zarasli, vaš je živčani sustav još uvijek u „ozljeda“ mod-u održavajući jednu stranu tijela napetom. Ukoliko zapnete u trauma refleksu vrlo je vjerojatno da ćete steći daljnje ozljede jer su vam ugrožene ravnoteža i simetrija tijela. To je uslijed navike stegnutih mišića na jednoj strani tijela.
Gladak korak (uzorak hoda) ovisi o sposobnosti sredine tijela koliko može biti opuštena i slobodno se rotirati. Ako jednu stranu struka ne možete u potpunosti produžiti i dopustiti kralježnici da slobodno rotira duž svoje osi, korak neće biti ni gladak ni uravnotežen. Hodati ćete s više težine na jednoj strani tijela, što dovodi do jednostranog opterećenja leđa, bolova u kuku, koljenu i gležnju jer jedna strana tijela radi više od druge. To si lako predočimo gledajući figure prikazane na slikama iznad i zamislimo te iste asimetrije u pokretu. Navedena iskrivljenja također dovode i do trošenja zglobova zahvaćene strane što vremenom dovodi i do strukturalnih promjena unutar samih zglobova. Trauma refleks je odgovoran i kao uzrok brojnih navodnih odstupanja u dužini nogu. Skraćena strana struka stvara lažnu „kraću“ nogu.
Kada se trauma refleks pojavi u pratnji refleksa zelenog svjetla (što je vrlo često), započinju pritužbe poput ishijasa i plantarnog fasciitisa, koji se razvijaju uslijed te navike zategnutih mišića na jednoj strani tijela i navike zategnutih mišića na stražnjoj strani tijela.
Trauma refleks se može razviti i kroz bezazlenije načine kao što je, primjerice, naslanjanje na jednu stranu prilikom sjedenja ili upotrebe miša satima za kompjutorskim stolom. Ili čestim nošenjem djeteta na jednom boku duže vrijeme. Krajnji rezultat će biti isti, gubitak sposobnosti produžavanja mišića struka na jednoj strani tijela i, vremenom, tajanstvena i jednostrana bol u tijelu.
Na ovaj način, ozljeda može dovesti do trauma refleksa i trauma refleks može dovesti do daljnjih ozljeda. Ukoliko se pravovremeno ne adresira to može postati začarani krug ozljeda i bolova.
Stekli ste sliku problema. Srećom, prilično je jednostavno ukloniti trauma refleks , bilo putem individualne aktivne terapije ili učenjem AEQ vježbi. AEQ metoda™ vas uči kako vratiti kontrolu nad pogođenim mišićima, obnoviti kontrolu mozga nad tim mišićima i istovremeno ih produljiti natrag na njihovu ispravnu duljinu u stanju odmora. Krajnji rezultat su mekši, opušteniji mišići, gladak korak i tijelo koje je u ravnoteži i sposobno za ravnomjerno desno/lijevo kretanje u svim smjerovima.
Aleš Ernst, autor AEQ metode i AEQ disanja
