KONTROLA MIŠIĆA

Glavna svrha učenja bolje kontrole mišića je postizanje majstorstva. Kontrola mišića uključuje mnogo više od pukog poboljšanja sposobnosti mišića da se steže. Uključuje povećanje sposobnosti opuštanja (produljenja) mišića, što je jednako važno kao i njihovo stezanje. Omogućuje poboljšanje selektivne kontrole nad mišićima i posljedično razvoj i poboljšanje selektivne upotrebe mišića potrebnih za izvođenje pokreta na najprikladniji način (agonist / antagonist). To povećava energetsku učinkovitost na dvije razine. Na prvoj razini energija za kontrakciju usmjerena je samo na agoniste, na drugoj razini oslobađamo mišiće, koje bi u tom istom pokretu trebalo produljiti kako bi se postiglo uredno, ispravno majstorsko izvođenje pokreta. Tako povećavamo učinkovitost pretvorbe energije u rad i na taj način smanjujemo entropiju. Kontrola mišića pruža fizičku kontrolu, što je važan čimbenik uspjeha u svim natjecateljskim sportovima, kao i u drugim područjima. Uspjeh u sportu temelji se na sposobnosti tijela da radi ono što želimo ili trebamo. Kontrola mišića i tijela tajna je uspjeha i osnova vještina koje zahtijevaju visoku koordinaciju.

Continue ReadingKONTROLA MIŠIĆA

REFLEKS ZELENOG SVJETLA

Ovaj refleks je poznat i kao Landau refleks. Javlja se u periodu trećeg i šestog mjeseca života; najprije u području vrata, a kasnije u lumbalnom području i/ili duž cijele kralježnice. Omogućuje kretanje čovjeka prema cilju. Njegova pretjerana aktivacija nesvjesno vodi do poteškoća. Aktivacija refleksa zelenog svjetla izaziva aktivaciju ekstenzora stražnjeg dijela tijela, odnosno antigravitacijskih mišića. Tijelo zauzima posturu vojnika spremnog za akciju. Leđa se izvijaju, mišići stražnjice napinju, ramena se povuku unatrag, glava se uspravlja, a mišići stražnje lože i potkoljenice postaju čvrsti i napeti. Najčešće poteškoće uzrokovane refleksom zelenog svjetla su: ishijas, bol lumbalnog dijela leđa, bolovi u vratu i ramenima, discus hernia, bolovi u čeljusti, glavobolje i sl. Tipične osobine ljudi sa nesvjesnom aktivacijom refleksa zelenog svjetla su: mnogobrojne odluke, pretjerani osjećaj odgovornosti za druge, konstantno zujanje u glavi i sl. Obično uvijek nekud žure i preuzimaju tuđi posao i odlučivanje, čak i kada to nije potrebno. Osjećaju se krivima ako nemaju posla. Aktiviran refleks zelenog svjetla i nesvjesne sile ih tjeraju na konstantnu akciju. U srednjoj dobi postaju sve umorniji. Opetovani umor je, također, čest znak ovog refleksa. Obično se ogleda u vidu gubitka izdržljivosti i snage, što često rezultira uključivanjem kondicionog treninga u već ionako stresan život. No, obično nisu sposobni odraditi ga kako treba jer nastoje riješiti obiteljske i poslovne probleme sportom i rekreacijom. Često su i strastveni pušači jer ih to smiruje i daje osjećaj zaposlenosti. Korak im je brz i kratak. Ramena i glava su nagnuti naprijed, a kukovi natrag. Misli su im uvijek negdje drugdje.

Continue ReadingREFLEKS ZELENOG SVJETLA

REFLEKS CRVENOG SVJETLA

Refleks crvenog svjetla suprotan je refleksu zelenog svjetla i svojstven je svim kralježnjacima. Služi kao obrana od iznenadne promjene i opasnosti. Aktivira se pri iznenadnom glasnom prasku ili buci i izaziva grč fleksora odnosno mišića prednje strane tijela. Trbušni mišići se skrate, prsni mišići se napnu i potežu glavu naprijed, mišići unutarnje strane bedara se napnu i povećava se pritisak na mokraćni mjehur. Opetovanom aktivacijom refleksa crvenog svjetla postura postaje bremenitom, nagnuta naprijed sa grbom i tzv. „pilećim prsima“. To dovodi do plitkog disanja, srčanih aritmija, astme, hemeroida, spuštenih stopala i sl. Migrena, tinitus, poteškoće s probavom i metabolizmom. Bolovi u ramenima, kukovima, koljenima i stopalima mogu također biti izazvani ovim refleksom. Rađa se i povećava osjećaj letargije, tuge, depresije i napetosti.

Continue ReadingREFLEKS CRVENOG SVJETLA

TRAUMA REFLEKS

Simptomi trauma refleksa su: nagnutost tijela na lijevo ili desno, nerazmjer u visini ramena i nagnutost glave u jednu stranu. Također to može biti i šepanje, različita dužina koraka, te različite amplitude pokreta ruku tijekom hodanja. Osoba koja pati od trauma refleksa obično je imala ozljedu ruke ili noge, ili je zadobila jak udarac na jednoj strani tijela. To su ujedno i razlozi zašto joj je lakše okretati se u jednu stranu prilikom hodanja i zbog čega ima različit zvuk koraka. Kod jače izraženog trauma refleksa osoba često ne može gledati sugovornika ravno oči u oči.

Continue ReadingTRAUMA REFLEKS

Glavni vzrok otrdelosti in kroničnih bolečin

Propriocepcija in mišična otrdelost   Ključ do razumevanja vzrokov kroničnih bolečin v mišicah in sklepih je v propriocepciji, ki je zavedanje gibanja, občutenje in zaznavanje samega sebe. Mišice in večina tkiv v telesu imajo senzorne celice in receptorje, ki možganom sporočajo, kaj se v telesu in okoli njega dogaja.   Ko se mišica napne in skrajša ali pa sprosti in podaljša in je z našo propriocepcijo vse kot je treba, to takoj začutimo. Senzorne celice imamo tudi v sklepih, ki nam povedo, koliko pritiska je v njih, in ki nam omogočajo določiti položaj ter kot sklepa. Koža pošilja konstantne senzorne podatke, notranji organi pa imajo živčne končiče, s katerimi možganom sporočajo stanje organov. V propriocepcijo je vključen celotni centralni živčni sistem, od senzorjev v telesu do čutilnega dela možganov.

Continue ReadingGlavni vzrok otrdelosti in kroničnih bolečin

GLAVOBOLJA

Postoje tri glavne kategorije glavobolje: napetosna glavobolja, sinusna glavobolja i migrenska glavobolja. sve tri vrste glavobolje uzrokuju dvije vrste stanja koja utječu na mišićnu napetost: trauma i stres. Trauma i stres mogu dovesti do napetosti mišića, koja je najveći uzrok glavobolja. Sve tri vrste glavobolje se obično mogu otkloniti s učenjem AEQ metode™. Ostatak ovog članka bavi se mehanizmima napetosne, sinusne i migrenske glavobolje te utjecajem opuštenih mišića poslije terapije na jačinu i učestalost glavobolje. Imajte na umu da glavobolje koje proizlaze iz drugih ozbiljnih stanja kao što su tumor mozga ili encefalitis ne spadaju ni u jednu od tri gore navedene kategorije, te se stoga sljedeći članak ne odnosi na takve situacije.

Continue ReadingGLAVOBOLJA

BOLOVI U STOPALIMA, KUKOVIMA I KOLJENIMA

Stopalo i kuk su uvijek međusobno paralelni. Zašto? Zato jer se koljeno, koje se može kretati naprijed-nazad, ne može saviti u bilo koji drugi kut. Iz toga proizlazi da ako okrenete stopalo lijevo ili desno, koljeno se neće pomjeriti, zaključano je. Pomjeriti se mora kuk. Dakle, ako želimo slobodno micati i pomjerati stopalo moramo biti sposobni slobodno okretati i pomjerati kuk. No, nažalost, kuk je s tijelom povezan preko velikih mišića trupa i kralježnice, a kralježnica se sastoji od 24 kralješka od kojih se svaki okreće i pomiče. I što više osjećamo, kontroliramo i što smo svjesniji micanja trupa i leđa, to slobodnije i pravilnije možemo okretati stopala. Ako to pogledamo s druge strane – što manje osjećamo leđa, što je lošija gibljivost trupa, što smo više zategnuti, to su (zbog svega nabrojanog) kukovi tvrđi i ne fleksibilniji, a noga i stopalo manje slobodni, manje učinkoviti, manje prikladni za obavljanje svakodnevnih radova i zadataka.

Continue ReadingBOLOVI U STOPALIMA, KUKOVIMA I KOLJENIMA