LIJEVI, DESNI ILI ZAUSTAVNI TRAK?

Odlučimo li učiti AEQ metodu™ moramo biti svjesni da je to dugoročno iskustveno učenje * čija je svrha unaprjeđenje komunikacije između fizičkog i svjesnog (tijela i svijesti). Dugoročno iskustveno učenje odnosno učenje temeljem iskustva danas poznaje i koristi sve manji broj ljudi, prvenstveno zbog nedostatka raspoloživog vremena. Svi oni koji učenjem AEQ metode™ žele ukloniti fizička ili karakterna ograničenja su duže vrijeme živjeli ili žive u nedostatku vremena. U prošlosti takav način života nije bio pravilo, a današnja žurba i egocentričnost bi u takvom prirodnom okruženju bila vrlo brzo kažnjena. To, međutim, ne znači i da smo se drugačijem načinu života današnjice strukturalno i funkcionalno prilagodili na fizičkoj razini. Na tu nas razliku i nedosljednost tijela u dugoročnoj (ako ne i trajnoj) brzini tijelo sve više upozorava neugodnim osjećajima, bolovima i bolestima te nas tako prije ili kasnije prisiljava da se na autocesti života iz preticajnog povučemo na zaustavni trak istovremeno se nadajući da će nam netko pomoći.

Continue ReadingLIJEVI, DESNI ILI ZAUSTAVNI TRAK?

AEQ DISANJE

Primanje/davanje, otvaranje/zatvaranje, širenje/skupljanje pojmovi su usporedivi s disanjem - udahom/izdahom. Svrha disanja je što učinkovitija izmjena plinova između zraka i krvi u plućima. Kisik iz zraka, koji je za čovjeka najvažnija tvar, tako postaje dostupan svim tjelesnim stanicama, a stanice u prisutnosti kisika oslobađaju energiju koja je potrebna za funkcioniranje. S druge strane ugljični dioksid se izlučuje iz tijela, što je proizvod staničnog metabolizma. Ako je disanje prikladno, omogućuje ravnotežu u tijelu i homeostazu u stanicama. Kako se osjećamo, kakvo je naše zdravlje, imunološki sustav, stanje uma, kakvi su emocionalni odgovori, sve nabrojano ovisi o kvaliteti disanja. Ali koja je realna slika disanja u većini slučajeva? Duboko, sporo nečujno trbušno disanje ili diafragmatično disanje više je domena novorođenčadi i male djece nego adolescenata i odraslih. Zašto se javljaju promjene u obrascima disanja?

Continue ReadingAEQ DISANJE

Ločenost

Čeprav ima človek enako osnovno telesno strukturo in funkcijo kot ostali sesalci, je edini sesalec, ki je popolnoma uravnotežen v pokončni drži.

  Osnova zanjo je povečana vloga in moč ritne mišice. Pokončna drža je izpostavila njegove ranljive dele telesa (trebuh, vrat, mednožje) svetu. Tako izpostavljen se je pričel močneje zavedati čustev in razvijati sposobnost njihovega izražanja. Hkrati so sprednje okončine dobile drug pomen in namen. Ko opazuješ violinista pri igranju, se ti zdi, da imajo njegove roke svoje življenje. Človek svojim rokam dolguje visoko razvito funkcijo dotika, ki je zelo pomembna pri dojemanju resničnosti in najbolj vpliva na razvoj in delovanje uma.   Na srečo smo se pričeli vse bolj zavedati, kako je telo pomembno in da to ni entiteta, ki je oddaljena od duha in razuma. Stari Grki so rekli: Zdrav um, v zdravem telesu.

Continue ReadingLočenost

INTEGRITET I SVJESNOST

Čovjek bez svijesti bio bi poput robota: savršen u svom pokretu. Ne bi se kretao previše ili premalo u bezuvjetnoj ciljanoj orijentaciji. Bio bi oslobođen osjećaja, razmišljanja, i zaštićen od boli. Obzirom da čovjek nije stroj, ispravno je da se pažljivo posveti svojoj svijesti. Samosvijest nam je urođena i omogućuje nam donošenje odluka i izbora. Slobodniji smo tijelom i duhom, lakše usmjeravamo svoj život, dok nas neznanje čini zatočenicima začaranog kruga problema i bolesti.

Continue ReadingINTEGRITET I SVJESNOST

ENTROPIJA I SMISAO BOLI

Glavna posljedica smanjenja važnosti učenja, a tako i vremena koje je u životu namijenjeno učenju i istraživanju, jest smanjenje sposobnosti produžavanja mišića. Time se rapidno smanjuje i usklađenost skraćivanja i produžavanja mišića koji su zaduženi za određeni pokret. Tako postupno dolazi do povećanja nepravilnosti kretanja, rada, a time i lošije kvalitete života. Entropija nadalje sve jače utječe na naše zdravlje i sposobnosti. Na to nas ponajprije upozorava neugoda i otpor. Ukoliko to stanje ne uklonimo, nadalje sve više, jače i dugotrajnije osjetimo bolove. Ako jw stvarni uzrok i svrha boli nepoznat, pokušavamo je prevladati, ignorirati ili isključiti na različite načine. Kratkoročno nam to ponekad i uspijeva pa stoga u pristupu bolovima ne uspijevamo niti otkriti nedostatke i lažnu logiku. Postupno se naviknemo na bol, prijateljujemo njome i stvaramo uvjete za nastanak kroničnih bolova i sa njima povezanih jakih mišićnih napetosti, preopterećenja vezivnih struktura, zglobova i kostiju. Napetost otežava kretanje, užitak pri gibanju i smanjuje kvalitetu života.

Continue ReadingENTROPIJA I SMISAO BOLI

Senzorno-motorna amnezija

Gubitak senzorno-motorne svijesti   Kao i kod svakog biološkog procesa, refleks ima osjetilno/opažajnu, te motornu komponentu. Kada refleks postane navikom to znači da smo izgubili kontrolu nad određenim pokretom ili vrstom kretanja. Takvo stanje naziva se senzorno-motorna amnezija (SMA).  Senzorno-motorna amnezija je fenomen vrlo raširen u ljudskom rodu i pojavljuje se kao predvidiva posljedica dugotrajne izloženosti stresnim čimbenicima.

Continue ReadingSenzorno-motorna amnezija

REFLEKSNI OBRASCI

Thomas Hanna identificirao je i definirao tri općenita refleksna uzorka koji su ljudska prilagodba stresu. Svatko od nas ih može prepoznati i osjetiti. Iako su sastavni dio svakog čovjeka, on ih nije nužno uvijek svjestan, a što je najgore mogu ostati aktivirani kronično i podsvjesno. Ti obrasci imaju i dobre i loše strane. Kada se pojavi odgovarajući uzrok ili potreba, aktivira se određeni refleks in kombinacija više refleksa. Iako je njegovo često aktiviranje, na primjer tijekom stresa, koji se nastavlja događati korisno, da nam omogući odaziv na promjenu u okolini se može na kraju pretvoriti u stanje kojega više nismo svjesni i ne možemo kontrolirati. Ovo stanje prepoznajemo u posebnom držanju i pokretu

Continue ReadingREFLEKSNI OBRASCI

REFLEKS ZAMRZAVANJA

Refleks zamrzavanja nastaje istovremenom aktivacijom simatičkog i parasimpatičkog stanja autonomnog živčanog sustava. Do iste dolazi kada limbički sustav otkrije da nije prikladan ni bijeg ni boj te da je smrtna opasnost realna. Trauma žrtve koja ulazi u refleks zamrzavanja drugačije percipira stvarnost. Osjećaj boli se smanjuje, vrijeme se usporava, osoba se zamrzne, otupi i djeluje mrtvo. Zbog zaštite centra tijela, svijest razvije umrtvljavanje njegove površine kroz povećanje tonusa unutar njega. Freud je zapisao da ''vanjski dio tada prestaje imati strukturu svojstvenu živim bićima i postaje, do određene mjere, anorgansko.'' Školjke mekušaca su dobar primjer otvrdnjavanja površine membrane za zaštitu osjetljivijih dijelova organizma.

Continue ReadingREFLEKS ZAMRZAVANJA

PROMJENA UMA, A NE “POPRAVAK” MIŠIĆA I STRUKTURE TIJELA

Konvencionalni pristupi za uklanjanje tjelesnih poremećaja koje osjećamo u vidu kroničnih bolova, ograničenja pokretljivosti tijela ili neučinkovitog gibanja, proizlaze iz strukturalnosti tijela i spoznaja o funkcionalnosti mišića i tjelesnih procesa. Kemijske supstance, kao dio medicinske struke, i jačanje mišićnih skupina, te često dugotrajni rehabilitacijski postupci vrlo su invazivni po tijelo. Najčešće donose samo kratkotrajnu promjenu na bolje uz dugoročno pogoršanje zdravlja. Često kažemo da je tome kriva genetika i da su promjene na gore „normalne i neizbježne“.

Continue ReadingPROMJENA UMA, A NE “POPRAVAK” MIŠIĆA I STRUKTURE TIJELA

Napredovanje

Od trenutka u kojem ste odlučili promijeniti samoga sebe do trenutka u kojem ste postigli željeno prolazite kroz prijelazno razdoblje. Oscilirate između staroga i novoga. Oscilirate naprijed i natrag između onoga što ste bili i onoga što želite biti i što biste željeli imati. Taj tranzicijski dio procesa je sasvim prirodan i normalan. Često čujem riječi: “…sve to mi je poznato…”.Moj odgovor je “što Vas sprječava?”. Promjena koja treba biti učinjena i njena provedba u djelo su dva zasebna koraka. Potrebno je vrijeme da u potpunosti prihvatite novo i provedete to u djelo. Sve do tada morate pomno pratiti napore koje ulažete u promjenu. Uzmite si dovoljno vremena pozabaviti se promjenom. Jer potrebno je djelovanje, osobni angažman. Kao što rekoh, najvažnije je koliko se sami potrudite. U tom prijelaznom periodu pohvalite sami sebe za svaki i najmanji korak naprijed. Ne kritizirajte se i ne osjećajte se deprimirano zbog napravljenog koraka unatrag. Iskoristite svaki alat koji vam je na raspolaganju da biste se pomaknuli od staroga na novo.

Continue ReadingNapredovanje