menu
PROBLEMI | Rehabilitacija ozljeda i klinička somatika

Rehabilitacija ozljeda i klinička somatika

 

16.4.2015  

 

Nesreća nikad ne odmara, kaže poslovica. Iznenadni i nepredvidivi događaji mogu lako biti uzrokom ozljede – sve od uganuća, modrica, rana i sličnih lakših ozljeda do onih ozbiljnijih koje nam zauvijek obilježe život.

 

Pri rehabilitaciji, glavnina pozornosti je usmjerena ka liječenju i vraćanju funkcije tjelesnih struktura u prvobitno stanje, onoliko koliko je to moguće. Liječenjem i skrbi o ozljedama i ranama bavi se traumatologija. Traumatolozi ozljede saniraju po doktrini i u tome su često vrlo uspješni, čak i u slučaju vrlo ozbiljnih ozljeda koje su, u ne tako dalekoj prošlosti, za pacijenta mogle biti kobne. Statistika pokazuje da ozljede danas predstavljaju jednu petinu svih bolesti.

 

Nužan dio procesa ozdravljenja pri težim ozljedama je funkcionalna terapija, čiji je cilj što raniji i potpuniji povratak funkcije oštećenog dijela tijela i radnih sposobnosti. Traumatologija i funkcionalna terapija nisu, nažalost, dovoljno usmjerene promjenama senzorno-motornog sistema do kojih dolazi uslijed ozljede. Zbog refleksa traume, uzrokovanog strahom, boli i promjenom gibanja, oštećeni dio tijela osjećamo drugačije i stoga se drugačije i gibamo. Tako je po završetku rehabilitacijskog procesa osjećaj i nadzor nad tijelom slabiji i drugačiji nego što je bio prije ozljede. Toga smo svjesni jer nam je poznato da je takvo stanje normalna i neizbježna posljedica. I to je glavni uzrok bolova, suza, osjetljivosti na promjenu vremena, koje nas često prati i godinama nakon pretrpljene ozljede, iako je ona sama uspješno sanirana.

 

U slučaju ozljede ne dolazi samo do promjene strukture tijela, čime se bavi traumatologija, i gubitka fleksibilnosti i mobilnosti tijela, čime se bavi funkcionalna terapija. Ozljeda mijenja i senzorno-motorni utisak i osjećaj u mozgu. Intenzivna bol zbog ozljede i bol prilikom kretanja tijela dovode do promjena u nadležnom dijelu mozga. Improvizacija i adaptacija mozga i tijela dovode do stvaranja novih obrazaca pokreta i ukoliko takvo stanje potraje dovoljno dugo mijenja centar ravnoteže uslijed čega pokreti tijela postaju drugačiji. Vremenom to dovede do preopterećenja određenih dijelova tijela, a posljedice osjetimo ponajprije na zglobovima, pokreti postaju manje pouzdani i sve teži.

 

Klinička somatika se na lak način uspješno uključuje u rehabilitacijski proces, a uspjeh ovisi, naravno, o vrsti i težini ozljede i našoj predanosti. Nakon sanirane ozljede kada više ni u mirovanju nemamo bolova također upražnjavamo kliničku somatiku – terapijom vraćamo izgubljeni osjet ispravnog pokreta, pojačavamo kontrolu nad njime kako bismo ispravili asimetričnosti, nestabilnost i slabu pokretljivost tijela. Za život koji slijedi vrlo je važno znati razlikovati promjenu kretanja na bolje koje se lako izoštri kako bismo izbjegli posljedice koje se mogu vući sve do kraja života. Do problema koje obično pripisujemo starosti tako ne bi niti došlo.

 

Promjene u mozgu moguće su samo svjesnim ponavljanjem pravilnih pokreta. Također vrijedi praksa da učimo iz grešaka. Svjesna kontrola nad određenim pokretom omogućuje nam razumijevanje povezanosti svih dijelova tijela. Prema tome, iskoristimo sve mogućnosti, kako formalne medicine tako i one koje pripadaju alternativnim načinima, koje lako prepoznajemo u kontekstu integrativne – kombinirane medicine.

 

Aleš Ernst, učitelj AEQ metode, učitelj klinične somatike

 

tel. : 00386(0)74990871
mail: info@aeq.si
YouTube Facebook