menu
PROBLEMI | Plantarni fasciitis

Plantarni fasciitis

 

10.8.2015  

 

Plantarni fasciitis jedna je od najčešćih tegoba u trkača. Definira ga probadajuća bol u dnu unutarnje strane pete koja se često širi preko luka stopala u nožni prst. Dolazi kao posljedica ozljeda plantarne fascije, vezivne strukture koja se proteže od pete prema prstima i podupire luk stopala. Uzroci upale su učestalo hodanje, trčanje i dugotrajno stajanje na tvrdoj podlozi, sport (odbojka, rukomet, nogomet, atletika), skraćen mišić koljena, nefleksibilna ahilova tetiva, spušteno stopalo.

 

 

Plantarni fasciitis 1

*na slici je crvenim strelicama označen put upale i bolova u stopalu i peti.

 

Tegoba se razvija postepeno i obično na samo jednoj nozi. Posebno su bolni prvi jutarnji koraci, a stanje se dodatno tijekom dana pogorša uslijed trčanja, dugotrajnog hodanja ili dugim stajanjem. Ozljede plantarne fascije dovode do upalnih procesa u susjednom tkivu i vremenom do pojave petnog trna i kalcifikacije. Ukoliko se ozljeda temeljito ne sanira, vremenom prerasta u kronično stanje. Zbog promjene u biomehanici gibanja i hodanja, bolovima u stopalu pridružuju se i problemi s koljenima, kukovima i kralježnicom.

 

Prema AEQ kliničkoj somatici, nastanku plantarnog fasciitisa pogoduje pretjerani i stalno aktiviran refleks zelenog svjetla. Mišići stražnje strane tijela (ekstenzori) su uslijed senzorno-motorne amnezije napeti i zategnuti, što uzrokuje ukočenost ahilove tetive i vezivnog tkiva stopala. Pri pomicanju stopala naprijed (hod) prednji se dio noge i prepona napinju više nego što je potrebno. Tijekom godina krutost nogu prilikom kretanja postaje većom, dužina koraka vidno kraćom, a time se mijenja biomehanika i sama učinkovitost kretanja. Kriva obuća, visoke potpetice i promjena težišta tijela tijekom trudnoće dodatno pogoršavaju postojeće stanje.

 

AEQ kliničkom  somatikom petni trn se sanira uklanjanjem senzorno-motorne amnezije i kontrolom refleksa zelenog svjetla, odnosno s manje napora učinkovitije usklađujemo kontrakciju i opuštanje mišića. Važno se je opustiti i tijekom noćnog počinka što doprinosi povratku elastičnosti nogu i stopala. Terapijom utječemo na mekoću i duljinu koraka, te vraćamo pravilnu biomehaniku kretanja i slobodnu rotaciju zdjelice, čija je slaba pokretljivost gotovo uvijek prisutna pri bolovima u stopalima. Redovitim dnevnim izvođenjem vježbi vraćamo simetriju koraka, a bolovi nestaju u roku od nekoliko mjeseci. Petni trn ne treba tretirati kao tegobu protiv koje se moramo boriti raznim terapijskim pristupima i medicinskim tretmanima i uređajima, već kao posljedicu loše percepcije nas samih, slabe komunikacije i osjećanja svog tijela i potrebu da to poboljšamo.

 

Plantarni fasciitis 2

 

Pomoću AEQ kliničke somatike je od plantarnog fasciitisa ozdravio Matjaž Pregrat, trkač na 800 i 1500m iz AK Krka, Novo Mesto. Plantarni fasciitis je imao na obje noge. On kaže: „Nakon nekoliko mjeseci liječenja fizioterapijom bol je bivala sve jača. Jednostavno sam odustao. Kad sam čuo za kliničku somatiku odmah sam krenuo s terapijom i već nakon dva tretmana u jednom mjesecu počeo sam lagano trčati, a u narednih mjesec dana i ozbiljno trenirati. Osjećaj je nevjerojatan, konačno sam lako kontrolirao svoje tijelo i trčao s određenom mjerom i osjećajem.“

 

Aleš Ernst, učitelj AEQ metode, učitelj kliničke somatike

 

tel. : 00386(0)74990871
mail: info@aeq.si
YouTube Facebook