menu
OSNOVE KS | Somatske vježbe

Somatske vježbe

 

3.11.2014  

 

Somatskom vježbom reproduciramo jedan od tri osnovna refleksa.

Refleks nastaje kao rezultat nesvjesne kontrole pokreta. Tijekom vježbe nastojimo osjetiti refleks u trenutku njegovog nastanka, te ga reducirati snagom uma i konačno preuzeti kontrolu nad njime. Na taj način možemo utvrditi da li je u tom trenutku, primjerice, refleks crvenog svjetla potreban ili se aktivirao samo iz navike.

 

Svjesnim ponavljanjem pokreta, također, nanosimo slojeve mijelina (tvar koja je sastavni dio mijelinske ovojnice) na aksone (dugi izdanci živčanih vlakana), čime poboljšavamo učinkovitost željenog pokreta. Pokret postaje ugodom, te zbog toga uživamo ponavljajući ga, za razliku od napornih i bolnih ponavljajućih pokreta kod ostalih konvencionalnih terapija, što rezultira otporom tijela na iste. Ukoliko pokret provodimo na ugodan način pripremamo um za povezivanje sa tijelom, a to je i najbolji način pripreme za sudjelovanje u sportskim i poslovnim aktivnostima. U kratkom vremenskom periodu somatske vježbe povećavaju našu učinkovitost i otpornost. Sposobni smo bolje i sa manje napora procijeniti našu realnu snagu i povećati kondiciju. Mišiće koji su pod utjecajem senzorno-motorne amnezije obično osjećamo slabima i premorenima, te ih želimo odmoriti. No, oni su takvi uslijed senzorno-motorne amnezije. Somatskim vježbama mijenjamo nepravilnosti ponavljajućih kretnji tijela, dugoročno smanjujemo utjecaj senzorno-motorne amnezije pri radu i slobodnim aktivnostima i preuzimamo kontrolu nad pokretima. Istovremeno mijenjamo svoju bihevioralnu prirodu, osobnost i psihološko stanje. Kao rezultat toga sami sebe bolje razumijemo.

 

Redovito i svakodnevno izvođenje somatskih pokreta omogućuje održavanje lakoće kretanja i tijela bez bolova, te mladenački duh i bistar um. Veća svijest i kontrola pospješuju opće motoričke sposobnosti, te specifične promjene za kojima osjetimo potrebu tijekom svjesnih reakcija, a razliku u osjećaju sklada i olakšanja nakon promjene some kao odgovora na somatske vježbe možemo usporediti poput sviranja sonate na uštimanom i neuštimanom klaviru.

 

 

OTPOR

 

Bilo kakvo djelovanje koje ne donosi neposredno zadovoljstvo, koje bi omogućilo osobni rast i razvoj, zdravlje i integritet bez posebnog napora, u čovjeka izaziva otpor. Angažman i promišljanje nam omogućuju da takvo djelovanje promotrimo iz različitih kuteva. Otpor koji se u čovjeku rađa je, u konačnici, nastao uslijed konstantne borme za opstanak. Čak i hodanje uzbrdo za tijelo u tijelu izaziva otpor. Opiremo se, kako fizički, tako i intelektualno i emocionalno. Nadzor nad čuvstvima je nužan da bismo živjeli uravnoteženo, i kao što smo ih razvijali istovremeno sa učenjem pokreta i intelekta, tako ih u odrasloj dobi možemo nadzirati usmjerenim kontroliranim kretanjem. Vježbama kliničke somatike to postižemo vrlo uspješno. Senzorno-motorna amnezija samo je jedan od oblika otpora prema vlastitom napretku, a koji smanjujemo upravo somatskim pokretima.

 

Sve do vježbi kliničke somatike često ćete čuti neobjašnjiv otpor i razloge zašto si ne možete pomoći osoboditi se tegoba koje osjećate. Najbolji motivator jest upravo bol koja nas, tek kada postane nepodnošljiva, tjera da nešto poduzmemo. Klinička somatika je dobar izbor jer je nježna i dobrohotna prema tijelu. Nakon što smo usvojili pokrete popušta otpor prema ustrajnom izvođenju. Kada ujutro i navečer izvedete somatske pokrete s najvećom mogućom pažnjom, stvarate rutinu koja omogućuje prevladati otpor čim bolje, te tako oslobodite inspiraciju i ideje. Rađa se sposobnost da sa s manje truda postižete više, mijenja se funkcionalnost pokreta, a time i opterećenje organizma, te tako smanjuje i/ili uklanja bol. Bolje osjećate slobodu pokreta koja određuje vašu osobnu i potpunu slobodu. Ona je moguća samo do granica utvrđenih našom samokontrolom i samosvijesti. Promijeniti tijek života moguće je samo onda kada imamo slobodu i moć.

 

 

Što nas somatski pokreti uče o životu?

 

Uče nas kako biti što učinkovitijim u životu, poslu, emotivnim vezama, sportu… Proces koji podrazumijeva klinička somatika jest obzirna introspekcija o nama samima, onim što mi zapravo jesmo kroz somatske pokrete. Ne ono što mislimo da jesmo, o onome što nam se govori da jesmo, već o onome tko i što smo zapravo. To uključuje upoznavanje stvarnog sebe, onoga što volimo, a što ne. Upoznavanje što nam se dopada, a što ne, naših strahova, dobrih i loših navika i osobina. Prvi korak u otkrivanju onoga što želimo biti jest sagledavanje onoga tko smo i što upravo sada.

 

 

Sve ovisi o nama.

 

Zastrašujuće, ali istovremeno i ohrabrujuće jest činjenica da sve ovisi o nama i jedino nama samima. Lako je reći da smo pod tuđim utjecajem i da je netko drugi odgovoran za naše uspjehe ili neuspjehe. To nas rasterećuje od odgovornosti. No, zapravo smo jedino mi razlog zašto smo u životu upravo tu gdje jesmo. Možemo izabrati gledati na to s negativnog aspekta ili izabrati najbolji mogući ishod. Odajući si priznanje ili prihvaćajući poraz, sve je u tome koliko to želimo i koliko jako želimo preuzeti kontrolu nad time.

 

 

Više sile i snage obično nije i najbolje moguće rješenje.

 

Činjenica je da uvijek kada imamo problem njegovo rješenje obično nije onakvo kakvim ga želimo. Zašto? Problem su najčešće dvije strane sa različitim mišljenjima od kojih jedno nastoji prevladati. To obično nije i ono rješenje koje želimo. Što nam je, dakle, činiti? Obično još više nastojimo zadržati stav sa još više sile. Inercija nas uči da je sila proporcionalna sili, tako da će i suprotna strana postupiti isto, te tako u tom slučaju ne postižemo zapravo ništa. Više sile i snage obično ne rješava problem. Ukoliko problem pokušavamo riješiti sa više sile gubimo iz vida realnu sliku, onakvu kakva ona zapravo jest. Umjesto sile pokušajte kompromisom. Kompromisom ne gubimo ništa, a ukoliko izaberemo zadržati kruti stav lice u lice s gubitkom, možemo izgubiti sve.

 

 

Svaki je problem ili situacija rješiva ukoliko uključimo svjesno razmišljanje.

 

Kada Vam netko nešto kaže, koliko ste brzi na odgovoru? Problem je u tome da ukoliko ne uzmete dovoljno vremena razmisliti o postojećoj situaciji, mogli biste propustiti najbolju priliku. Kada odgovaramo reaktivno umjesto s namjerom teže postižemo željeni i ciljani ishod. Svaki se problem ili situacija lakše rješava ukoliko o njoj uključimo svjesno razmišljanje, onda kada je to moguće. Što to znači? To znači da prije nego odreagiramo uzmemo dovoljno vremena za osvijestiti u čemu je zapravo problem. U tom slučaju ostaviti ćemo iracionalnost i emocije po strani kako bismo doprijeli do srži samog problema i realnog rješenja.

 

Morate vjerovati sebi da ste najbolje od onoga što možete biti, ali kako si vjerovati ako ne osjećate i ne kontrolirate dijelove svog tijela? Rame vam je zakočeno bez ikakvog medicinskog objašnjenja, patite od jakih bolova u stopalu premda je sve u redu… Vjerujem da svatko od nas ima unutarnjeg neprijatelja i kada vidite na koji način se borite sami sa sobom shvatiti ćete na što mislim. Kada promijenite koordinaciju i razumijevanje toga svjesnim radom, shvatiti ćete koliko lakši život može biti. Ukoliko si dopustite razmišljati na drugi način i promijenite obrasce, moguće je pronaći učinkovitije načine življenja. Način na koji izvodite somatske pokrete je način na koji činite i sve ostalo. Kroz somatske pokrete postižete bolje razumijevanje svojih akcija i postižete bolje rezultate. Više se osjećate i više si vjerujete. Savaki zadatak lakše svladavate kada radite kao ortaci (um/tijelo).

 

Točke povijesti ne možete povezati gledajući samo naprijed, već kroz odraze prošlosti. Jedino tako možete vjerovati samom procesu, čak i onda kada to nije ugodno. Prolazeći kroz to omogućujete si mijenjati svoju budućnost korak po korak.

 

Somatski pokreti su učinko  vit način na koji se um i tijelo sastaju u isto vrijeme na istom mjestu. Kroz taj odraz u mogućnosti smo povezati točke naše prošlosti, dešifrirati obrasce i iskoristiti razumijevanje prošlih iskustava za oblikovanje budućnosti na učinkovitiji način. Živimo li previše u prošlosti ne možemo se dovoljno usredotočiti na danas i biti učinkoviti za život sutra. Iako je pogled u prošlost ponekad bolan, nužan je kao sastavni dio promjene za potpuniju budućnost, iskustvo punog života i upravljanje samim sobom za smisleniji i kvalitetniji život.

 

Aleš Ernst, CSE

 

AEQ Somatske vaje 1

 

 

tel. : 00386(0)74990871
mail: info@aeq.si
YouTube Facebook