menu
OSNOVE AEQ | Kliničko somatsko obrazovanje

 

 

Učenje AEQ metode® je vrlo ugodno iskustvo, a klijenti su nerijetko iznenađeni kako im je brzo prošlo vrijeme. To znači da su puno naučili, što je osnovna svrha AEQ metode.

 

Albert Einstein je napisao: Najviše naučimo onda kada nešto radimo s takvim užitkom da ne primijetimo kada je prošlo vrijeme.

 

Učenje kroz AEQ vježbe je ključno za mijenjanje funkcioniranja neuro-muskulatornog sustava, jer usredotočava našu pažnju u naše tijelo. Nedostatak pažnje glavni je uzrok kroničnih bolova, kroz koje tijelo želi privući pažnju u nj.

 

Doista mogu reći da su kronični bolovi posljedica kroničnog nedostatka pažnje usmjerene u tijelo i njegove osjećaje i pokrete. Akutna bol nas upozorava na ozljedu ili bolest slanjem signala u mozak koji glasi otprilike ovako: „Ovdje si ozlijeđen, imaš problem i pobrini se za to.“

 

Trauma ponekada utječe na naša tjelesna tkiva jednako kao i na neurone u našem sustavu za bol, uključujući i one u mozgu i leđnoj moždini i time izaziva neuropatsku bol (koju nazivamo i „centralna bol“ jer mozak i leđna moždina zajedno čine naš središnji živčani sustav).

 

Neuropatska se bol javlja zbog aktivnosti neurona koji u našem mozgu čine neku vrstu mape za bol. Precizno definirana područja za obradu informacija unutar mozga predstavljaju vanjsku površinu našeg tijela, a nazivamo ih moždanim mapama. Kada prilikom aktivne terapije dodirnemo neki dio tijela aktivira se određeni dio mape koji predstavlja taj dio tijela.

 

Te mape površinskih dijelova našeg tijela su topografski organizirane, što znači da su susjedna područja tijela u cjelini na drugoj mapi jedna pored druge. Kada su neuroni unutar mape boli ozlijeđeni zbog pojave bolova oni neprestano odašilju alarm i vode nas u uvjerenje da je problem u tijelu, a zapravo je uzrok bolova u mozgu.

 

Tijelo je već odavno ozdravilo, ali je sustav za bol i dalje aktiviran. Akutna bol je živa i post mortem – postala je kroničnom.

 

Način na koji se kronična bol razvija lakše je razumjeti ukoliko poznajemo strukturu neurona. Svaki neuron se sastoji od tri dijela: dendriti, stanično tijelo i akson. Dendriti su razgranati poput krošnje stabla i primaju informacije od ostalih neurona. Vode u stanično tijelo, koje prehranjuje stanicu, odražava je živom i sadrži njenu DNA. Akson je poput žive žice različitih dužina (od mikroskopski malenih u mozgu do drugih koje se pružaju duž nogu i dugi su i do jednog metra). Aksoni se uspoređuju sa žicom pod naponom jer prenose električne impulse do dendrita susjednih neurona vrlo velikom brzinom (od 3 km/h do 300 km/h).  Neuron može primiti dvije vrste signala: pobudni (ekscitacijski) i inhibicijski. Kada neuron primi dovoljno pobudnog signala, on će pokrenuti vlastiti signal. Ako primi dovoljno inhibicijskog signala, manja je vjerojatnost da će se aktivirati. Aksoni se gotovo dodiruju sa susjednim dendritima. Od njih su odvojeni prostorom mikroskopske veličine koji nazivamo sinapsa. Kada električni signal stigne na kraj aksona, on pokreće oslobađanje kemijskog glasnika ili neurotransmitera u sinapsu. Kemijski glasnik ide do dendrita susjednog neurona i pobudi ga ili zamre. Kada kažemo da neuroni „obnavljaju svoju mrežu“ želimo reći da se događaju promjene u sinapsama, odnosno ojača se i proširuje ili, pak, oslabljuje i smanjuje broj veza među neuronima.

 

Stoga je važno da učitelj AEQ metode zna na koji se način događaju te promjene u mozgu. Tijekom vježbi s klijentima koristimo propriocepciju i druga osjetila za aktivnu samostimulaciju živčanih stanica i veza među njima, da bismo tako utjecali na plasticitet odnosno prilagodljivost mozga. Na taj način klijenti sami mijenjaju svoje navike i samosvijest. Osjete promjene unutar tijela i uče da ga mogu kontrolirati i mijenjati njegovo funkcioniranje. Tako potiču i pobuđuju drugačije veze i uzorke, a time i manje boli i promjene funkcioniranja i strukture u tijelu.

 

Dendriti s u jedna od dviju vrsta protoplazmatskih izdanaka , koji rastu iz staničnog tijela neurona, dok je druga vrsta akson. Aksoni obično prenose elektrokemijske signale, a dendriti ih primaju. Dendriti imaju veću površinu za primanje signala od živčanih izdanaka drugih aksona tako da se kemijski signal može istodobno prenijeti na više ciljnih stanica. Mijelin je masna tvar koja obavija i štiti živce kako bi brzo prenijeli impulse između mozga i različitih dijelova tijela. Mijelin sadrži i proteine koje imunološki sustav može napasti te obavija živce središnjeg i perifernog živčanog sustava.  Ukoliko je mijelin unutar središnjeg živčanog sustava oštećen to će uzrokovati brojne simptome multiple skleroze. Živčane su stanice obavijene mijelinskom ovojnicom, a maleni prostori između tih ovojnica nazivaju se Ranvierovi čvorovi ili suženja. Kada mozak pošalje naredbe po živcima kroz leđnu moždinu, impulsi skaču s jednog čvora na drugi. Mijelin sprečava da ti impulsi pobjegnu sa živčanih vlakana na pogrešnoj točki.

 

Svrha AEQ metode® je mijenjanje naviknutih uzoraka gibanja obnavljanjem neuronskih mreža na temelju učenja i svjesnog kretanja. Ukoliko to redovito izvodimo, obnavljamo mreže u kori mozga i mijenjamo dijelove svijesti u mozgu iz kojih proizlaze uzorci koje želimo promijeniti kako bismo poboljšali stanje tijela.

 

Jedan od temeljnih zakona moždane neuroplastičnosti jest da neuroni koji se zajedno pobuđuju, također zajedno tvore mrežu, što znači da ponavljajuća mentalna (misaona) iskustva dovode do strukturalnih promjena neurona u mozgu, a koji prerađuju to iskustvo pri čemu sinaptičke veze među njima postaju jače. Drugim riječima, različite se skupine neurona povezuju u mreže onda kada osoba nauči nešto novo. Svaki puta kada ponovimo bilo koju aktivnost koja povezuje neurone, oni zajedno pobuđuju brži, jači i oštriji signal, čime provedbeni krug vještine postaje učinkovitiji i bolji. To je moguće stoga što se nakon nekoliko puta istog pobuđivanja skupine neurona više mijelina ovija oko aksona koji ih povezuju. Veza je bolja i brža. 

 

Upravo iz tog razloga izvodimo AEQ pokrete. Kada ih svjesno ponavljamo, jačamo signale koji potiču nove i bolje navike. Čak i kada ih mozak počne izvoditi automatski, moramo nad njima održati svjesnu kontrolu. 

 

Jednako vrijedi i za vožnju bicikla; svjesno kontroliramo automatske pokrete kako ne bismo prebrzo ušli u zavoj. Na isti način mijenjamo senzorno-motorni dio našeg mozga, naučimo nove vještine i u njima postajemo sve bolji. Tada možemo koristiti podsvjesni dio našeg mozga za one vještine koje već dobro znamo. Isto vrijedi i obrnuto. Kada somatske pokrete prestanemo izvoditi svakodnevno, redovito i svjesno kroz duže vrijeme, veze slabe, a mnoge od njih i nestaju. Posebno je to stoga što moderan način života od nas ne zahtijeva učinkovito i raznoliko kretanje. To je dobar primjer općenitog načela plastičnosti, odnosno pojma „koristi ili izgubi“ (en. use it or lose it). Često neuroni koje smo koristili za tu vještinu preuzimaju druge mentalne zadatke koji se redovito i učestalo izvode. Načelo „koristi ili izgubi“ tako možemo primijeniti promjenom veza u mozgu koje nam više ne koriste jer se neuroni koji se ne sktiviraju zajedno ne povezuju u mrežu. Stoga tijekom aktivne terapije i pri somatskim pokretima izvodimo različite pokrete. Kada klijent zbog senzorno-motorne amnezije formira pogrešan uzorak pokreta, za promjenu tog naviknutog kretanja treba naučiti mijenjati veze među neuronima u području koje koristi za to kretanje. To je slično promjeni jednog prekidača za tri žarulje u dva ili tri prekidača za iste tri žarulje. I dalje možemo upaliti istodobno sve tri žarulje, ali možemo upaliti i svaku zasebno, što prije nismo mogli i/ili znali učiniti.

 

Prilagodljivost mozga je jako dobra sposobnost ukoliko je naša osjetilna percepcija ugodna, jer nam pomaže oblikovati mozak koji lakše uočava ugodne osjećaje i u njima uživa. Stoga je važno da prilikom izvođenja vježbi ili tijekom pokreta ne osjećamo bol i ne trsimo se pretjerano. Klijent se sam mora odlučiti koliko truda želi uložiti u pandikulaciju. Također, moramo biti pažljivi da ne silimo klijenta na bol ili grč, već ga savijati dovoljno u pravom smjeru kako bi poboljšali pokrete koje mogu raditi. Ova ista plastičnost mozga također može biti i velika neugodnost kada je senzorni sustav, koji stalno prima signale, zapravo sustav boli. To se događa kada je osoba imala herniju intervertebralnog diska koji u tom slučaju vrši kontinuirani pritisak na korijen živca u kralježnici. Mapa boli tog područja postane preosjetljiva i bol počnemo osjećati ne samo kada disk dotakne živac ili napravimo krivi pokret, već kada disk i ne pritiska živac toliko jako. Signal boli putuje i „odjekuje“ u cijelom mozgu pa je bol prisutna čak i kada izvorni podražaj nestane.

 

Pri AEQ metodi® važno je pokrete izvoditi svakodnevno, u trajanju od 30 do 40 minuta. Promatramo i uspoređujemo kako se osjećamo i kontroliramo gibanje tijela kroz vježbu te pokušamo izjednačiti osjećaje i kontrolirati ih. Pokreti su nježni i meki, takvi da ne uzrokuju bol. Ukoliko boli provjerimo nije li pokret izveden na silu jer želimo pomaknuti dio tijela više nego smo trenutno u mogućnosti opustiti mišiće koji se prilikom njega produžuju. Pokret izveden na taj način uzrokuje pojavu boli jer izvodimo istezanje ili uzrokuje bolove u mišićima koji se prejako stisnu zbog neusklađenosti, a koja je posljedica nedostatka suradnje mišića koji se produžuju. U takvim slučajevima obično imamo osjećaj prevelike težine dijela tijela koji želimo pomaknuti. Kroz istraživanje i sporo učenje bolje usklađujemo kontrakciju i relaksaciju, te pokret izvodimo mekše, lakše i učinkovitije. To je od ključnog značaja za dugotrajno poboljšanje uređenosti neuro-muskulatornog sustava, a time i uklanjanje bolova. Ako se usredotočimo na pokret, mijenjamo naše navike i obrasce. Kada mijelinska ovojnica odeblja i poboljša provodnost živčanih stanica, klijenti svjedoče da takvim pokretima kojima brinu o sebi, povećavaju njihovu fleksibilnost, sposobnost opuštanja, ravnotežu i koordinaciju. Tako, baš kao što smo naučili „loše“ navike i ugradili ih u koru mozga, možemo naučiti i „dobre“ navike.

 

Aleš Ernst, učitelj AEQ metode 5. stupnja

 

 

tel. : 00386(0)74990871
mail: info@aeq.si
YouTube Facebook