menu
AEQ KLINIČKA SOMATIKA | Učestala pitanja | Što donosi ignoriranje bolova

Što donosi ignoriranje bolova

 

3.3.2014

 

Ljudi se na bol odazivaju univerzalno: ukočimo se.

Ta se reakcija pojavi kod sviju, od beba do odraslih ljudi i životinja. Reakcija je univerzalna: savijemo se i povučemo kako bi izbjegli bol. Naš mozak osjeti bolove ozljeda i prouzrokuje mišićno grčenje koje štiti oštećeni dio tijela. Svatko je već doživio takvu sigurnosnu reakciju, ali je sama uloga mozga u tome nova za većinu ljudi.

 

Ozljede zacijele, a reakcije mozga ostanu, nekad čak i više godina nakon zacjeljivanja ozljede. Prema mojim iskustvima napetost mišića ostaje u obrambenom odazivu još nekoliko desetljeća nakon zacjeljivanja.

 

Razlog: mozak, nadzorni organ mišića stekao je naviku sigurnosne reakcije. Sigurnosna navika postane dio funkcija mozga. Zanimljivo je da često bol na površini ostaje dugo nakon zacjeljivanja ozljede. Zanimljivo je i to da je bol signal, ali nije signal štete, nego navike mozga, koja čuva mišiće, napete nakon ozljede. Ali konstantno napeti mišići postanu umorni i bolni.

 

Uzrok dolaska boli na površinu uključuje brojne čimbenike kao što su živčana napetost, prekomjerna upotreba ili loše držanje, što postojećim obrambenim navikama dodaje mišićnu napetost. Postoji još jedan čimbenik: zglobovi i mekana tkiva degeneriraju zbog konstantne napetosti i pritiska napetih mišića što može dovesti do artritisa, burzitisa, hernije diska, bolova i krutosti.

 

Zanemarimo li bolove, dugoročno se može dogoditi sljedeće: kronična idiopatska bol, degeneracija tkiva, gubitak mobilnosti i na kraju kod velikog broja ljudi – prebrzo starenje.

 

Ako ste ozljedu njegovali, ali niste uklonili preostalu mišićnu napetost, to može postati vaša sudbina. Što ne učinimo danas, stići će nas sutra.

 

Kada ljudi čuju ovo objašnjenje i sami sebi priznaju da to za njih ne vrijedi, obrate se kiropraktičarima, maserima, akupunkturi, fizioterapiji, kirurgiji i radeći to ne razumiju osnovni problem da se navedeni zdravstveni radnici ne bave uzrokom problema: mozgom koji prouzrokuje nepotrebnu mišićnu napetost. Oni liječe prema metodama koje poznaju, ali nisu relevantne. Rade iz navike, a uzrok i napetost ostaju i bol se vrati.

 

Drugi možda čuju ovo objašnjenje i ne naprave ništa. Možda ne vjeruju da je ovo objašnjenje pravilno i ostaju nepokolebljivi. Mogu prihvatiti »sačekati pa vidjeti« odnos do problema. Možda nemaju volje i počnu poduzimati mjere tek kad situacija postane nepodnošljiva. Sudbina je svih tih ljudi jednaka, a to su stalna bol i neizbježan zaključak – degeneracija tkiva, gubitak mobilnosti i na kraju prebrzo starenje te primjetno lošija kvaliteta života, možda i susret s kirurgom. Ali ništa od toga ne promijeni odnos mozga prema situaciji u tijelu pa se tako ne ukloni bol i samim time njegove posljedice.

 

 

Obrazovanje na području kliničke somatike izbriše napetosti iz navike.

 

Sada nakon predstavljanja nekoliko (vjerojatno očiglednih) činjenica o mišićima i bolovima u zglobovima pogledajmo što se dogodi ako vježbate. Ozljeda je prouzročila promjenu u pokretanju tijela. Tvoje tijelo izbjegava bol i kreće se na novi način. Ovo se zove „favoring an injured area“, „čuvanje“, „loše držanje“, „gubitak slobode gibanja“, drugim riječima: starenje.

 

Događaju se, dakle, dvije stvari:

  • imate bolne tonirane mišiće,
  • prednost dajete oštećenom području s drugačijim kretanjem.

 

Ozlijeđeni imaju dvije očigledne mogućnosti:

  • nastavljati s izvođenjem i raditi kroz bol,
  • izbjegavati vježbe.

 

Općenito vrijedi da gibanje jača svoj postojeći uzorak gibanja. Ovo znači da ako ste bili ozlijeđeni, vježbanje jača uzorak gibanja koje se oblikovalo zbog same ozljede. Tonus oštećenih mišića postane jači i grčenje preostalih mišića, koji štite ozlijeđenu površinu, postaje jači. To je ono što dobijemo prilikom uobičajenog pristupa treningu.

 

Kad upoznamo vezu između mišićnog grčenja i bolova, zaključak je neizbježan. Ako jačamo mišiće nakon ozljede, time jačamo i bol. Ova činjenica objašnjava zašto se nakon vježbanja bolovi ozlijeđenog područja, nakon razdoblja privremenog poboljšanja, često pogoršaju. Ovo objašnjava zašto ljudi nakon ozljede vježbanje često moraju smanjiti ili sa njime prestati.

 

Recimo da nakon određenog vremena bol prestane i opet počnete vježbati. Sve je u redu – ako ste se vratili u slobodan uzorak gibanja. Kad nakon ozljede odmaramo bez rada na tome da se gibanje vrati okvire onog prije ozljede, bol često nestane i zbog toga loše držanje, te ograničeno gibanje vidimo toliko češće kod starijih nego kod mlađih ljudi.

 

Dakle, ponovno ste počeli vježbati. Iznenada se stara bol vrati. Niste se ponovo ozlijedili, samo je kontrakcija mišića na ozlijeđenom dijelu postala jača.

 

Sada osjećate grč i bol. Recimo da ste otišli do fizioterapeuta, koji vam propiše režim za jačanje i rastezanje. Osim u slučaju da vas on ili ona pažljivo nadzire i sigurni ste da vježbe izvodite pravilno, postoji velika vjerojatnost da ćete ojačati svoj uzorak ozljede zbog čega će on biti još jači. Vaš napredak će najvjerojatnije biti spor, a vjerojatno i bolan.

 

 

Morate naučiti promijeniti svoj uzorak gibanja.

 

Kretanje ozlijeđenih

Pogledajte ljude koji trče ulicom. Koliko njih trči jednom nogom teže nego drugom? Većini noge rotiraju svaki korakom umjesto da bi kretanje bilo jednostavno i elegantno – pravo, naprijed-nazad? Mislite li, da su svjesni svojih pokreta? Ovo je problem s ozljedama: bolovi su prestali, ali uzorak ostaje. Ljudi se ozlijede i nikada više nisu isti kao što su bili prije ozljede.

 

Ako ne želite starih ozljeda, ako se ne želite ponovo ozlijediti, ne vježbajte svoje ozljede, ne jačajte ih, ne jačajte svoj bol. Idite dalje od uzorka ozljede. Pitanje je: »Idi dalje, ali prema čemu?« Kako se vratiti u zdravu slobodu gibanja?

 

Nemojte zaboraviti: prednost i čuvanje održavaju bolove ozljeda kroz pretjerano grčenje mišića. Izbjegavanje jačanja bolova; riješite se bolova i njihovog osnovnog uzorka – pretjeranog grčenja mišića.

 

Druga mogućnost

Što možete napraviti osim da radite u bolovima ili da izbjegavate problematično gibanje?

 

Odgovor je prekvalificirati mišiće. Prekvalifikacija vašeg mišićnog sustava uključuje dva koraka:

1. Obnoviti mišiće te ih vratiti u njihovo prilagodljivo, gibljivo stanje. Ponovo steći pravo na slobodno gibanje.

2. Onda upotrijebite slobodu gibanja da biste mogli steći nove uzorke koordinacije. Ovo nije jednostavno, ali je jedini način da ponovo steknete pravo na slobodno gibanje. Jer samo jačanje grčenja mišića i grčenje jačaju bol. Ako ste isprobali rastezanje, već znate da ne djeluje najbolje.

 

Ako ste isprobali masažu, već znate da ne djeluje najbolje. Isto vrijedi i za sve ostale manipulativne terapije.

 

 

Dakle, što djeluje?

 

Mig: uzorci usklađenosti sačuvani su u mozgu. Vaš mozak nauči kako se gibati, izvodi usklađenost da bi naučio kontrolirati napetost mišića. Nove uzorke usklađenosti naučimo. Pomislite kako ste naučili piti mlijeko, trčati, pisati, tipkati, voziti bicikl, skijati, otvoriti vrata, staviti konac u iglu, voziti auto … Uzorci koordinacije gibova. Naučeni. Drugi mig: Pomislite kako se osjećate opušteniji nakon zijevanja. Zijevanje je čin kontrakcije mišića kojemu slijedi potpuno opuštanje i gibanje. P  ridobijte ponovnu slobodu gibanja izvođenjem i opuštanjem u usklađene uzorke. Zijevanje je samo jedan od uzoraka. Načelo možete upotrebljavati za brojne uzorke grčenja/opuštanja. Sposobnost vašeg mozga da uči od ključnog je značenja.

 

 

Klinička somatika

 

Klinička somatika upotrebljava mehanizam grčenje/opuštanje za vođenje i položaje, neposredno povezane vašom ozljedom da biste uklonili pretjeranu mišićnu kontrakciju i razvoj usklađene slobode gibanja. Terapeut kliničke somatike radi sa vama i nauči vas ponovo razviti sposobnost svjesnog opuštanja i grčenja mišića. Kad jednom vratite sposobnost svjesnog opuštanja i produživanja mišića, nestane i opasnost jačanja svog bola.

 

A.E.

 

tel. : 00386(0)74990871
mail: info@aeq.si
YouTube Facebook