menu
AEQ KLINIČKA SOMATIKA | Učestala pitanja | Natjecateljska priroda plastičnosti mozga

Natjecateljska priroda plastičnosti mozga

 

April 12.4.2014  

 

Utječe na sve nas. Beskrajan rat se vodi između neurona unutar svakog od naših mozgova. Kada prestanemo vježbati naše mentalne vještine ne dešava se samo njihov zaborav već prostor koji su do tada zauzimale na karti mozga biva ustupljen za nove koje prakticiramo umjesto starih. Ukoliko ste se ikada upitali „Koliko često moram vježbati francuski,ili gitaru,ili matematiku da bih je svladao u potpunosti?“ postavili ste si pitanje o natjecateljskoj plastičnosti. Pitate se koliko često morate vježbati jednu vještinu kako njen prostor na moždanoj karti ne bi bio ustupljen drugoj.

 

Natjecateljska plastičnost u odraslih objašnjava čak i neke od naših ograničenja. Sjetimo se poteškoća kod većine odraslih prilikom pokušaja učenja novog jezika. S konvencionalnog gledišta poteškoća nastaje stoga što je završio kritični period za učenje jezika, ostavljajući nas sa mozgom koji je prekrut za promjenu strukture na većoj razini. No,otkriće natjecateljske plastičnosti mozga sugerira više od toga. Kako odrastanjem i starenjem više koristimo naš prirodni,materinji jezik tim više on zauzima dominantniji prostor naše lingvističke mape. Stoga je,kako je naš mozak plastičan – a ta plastičnost natjecateljske prirode – teško naučiti novi jezik i okončati tiraniju materinjeg. No, zašto je, ako je to istina, lakše naučiti drugi jezik kada smo djeca? Zar i tada nema natjecanja? Ne baš. Ukoliko se dva jezika uče istovremeno, tijekom kritičnog perioda, tada oba imaju jednako uporište. Snimke mozga pokazuju, kaže Merzenich, da kod djeteta koje uči dva jezika svi glasovi jednog i drugog dijele jednu veliku mapu koja je poput biblioteke glasova oba jezika. Natjecateljska plastičnost također objašnjava zašto je tako teško ukloniti ili promijeniti loše navike. Većina nas mozak gleda kao nekakvu vrstu spremnika. No,kada smo jednom usvojili lošu naviku ona zauzme prostor na karti mozga i svaki puta kada tu lošu naviku ponovimo time ona utvrdi još veću kontrolu te karte i spriječi korištenje tog prostora za neku dobru. To je razlog zašto je promjena ili pokušaj uklanjanja loše navike često puno teže od usvajanja ili učenja nove i zbog čega je obrazovanje važno već u ranom djetinjstvu – najbolje je pravilno naučiti čim ranije, prije nego „loša navika“ stekne prednost pred konkurencijom.

 

iz knjige “the Brain that Changes Itself” Norman Doidge

 

Zato je bitno raditi somatske vježbe svaki dan, da se prošire mape kretanja kojeg želite dodat ili promjenit.

A.E.

 

tel. : 00386(0)74990871
mail: info@aeq.si
YouTube Facebook