menu
AEQ KLINIČKA SOMATIKA | Ishijas

Ishijas

 

Iako većina ljudi ishijas smatra bolešću, zapravo se tu radi o ishijalgiji, sindromu mišićnog spazma ( grč ) koji zbog pritiska na ishijalgični živac uzrokuje bol i niz njome povezanih problema.  

 

Ishijas karakterizira žestoka, probadajuća bol u stražnjici ( obično na samo jednoj njenoj strani ), te se  proteže kroz stražnju stijenku bedra ( stražnja loža ) duž noge u stopalo.Osjećaj koji se pri tom javlja jest žarenje u slabinskom dijelu leđa ( lumbalno ), te se širi preko stražnjice duž stažnjeg dijela noge prema  stopalu tako da imamo osjećaj užarenog kabla u nozi.  

 

Pojavi ishijasa obično prethodi i prati je bol u lumbosakralnom dijelu kralježnice ( slabinski i trtični dio ).  

 

Uslijed jačeg pritiska može doći i do potpune neosjetljivosti i tuposti tog područja, a može doći i do  potpunog izostanka boli.

Ukoliko je bol prisutna u prednjem bedrenom dijelu noge vjerojatno je to rezultat mišićnog spazma  samog kvadricepsa, a ukoliko se javlja u bočnom, vanjskom dijelu noge vjerojatno se radi o napetosti  mišića povezanih sa iliotibijalnom tetivom ( IT band ).

 

Ukratko ću pojasniti izvor same ishijatične boli, njena tri oblika i način na koji izliječiti dva od njih.

 

 

ODAKLE POTJEČE ISHIJATIČNA BOL?  

 

Ishijatična bol pripada kategoriji tzv. prenesene boli, odnosno one kod koje uzrok nije na mjestu gdje se  ta bol javlja.  

 

Sama bol se javlja kao posljedica mehaničkog pritiska na živčano vlakno.  

 

Mozak detektira bol u području kroz koje živac prolazi, ali sam uzrok te boli jest pritisak na živčano vlakno  koje izlazi iz kralježničke moždine ili na nekom drugom mjestu njegove putanje duž noge do stopala.  Do tog pritiska na živac obično dolazi uslijed nesvjesne i konstantne mišićne napetosti, učestale  kontrakcije mišića slabinskog dijela, a koja dolazi uslijed stalne moždane aktivacije. Ta konstantna  aktivacija rezultat je, dakle, signala našeg mozga koji je posljedica stečenih navika, stalnog stresa ili neke  nagle ozljede.  

 

Takav stečeni, krivi uzorak mišićne kontrakcije može biti zamijenjen nanovo naučenim ispravnim  uzorkom mišićne kontrakcije, te se time ukloni uzrok pritiska na živac.

 Ishijas se može izliječiti razvojem pravilnog nadzora nad uključujućim mišićima opuštajući ih i čineći ih  odgovornijima unutar njihove dobrovoljne kontrole.

 

 

VRSTE ISHIJATIČNE BOLI  

 

Od ukupno tri vrste ishijatične boli, dvije su vrlo česte; obični ishijas poznat kao lumboishijalgija, te  piriformni oblik.  

 

Treća i najrijeđa je ona uzrokovana oštećenjem diska.

 

Da bismo razumjeli prirodu nastanka ishijatične boli moramo biti upoznati sa položajem ishijatičnog živca ( nervus ishiadicus ).  

 

Ishijatični živac ima korijen u području L3 – L5 kralježaka, a to su tri najniža kralješka u slabinskom dijelu  kralježnice. Odatle se on proteže ispred sacruma ( središnja kost zdjelice ) preko njene pozadine, te  nastavlja put kroz stražnju stranu noge prema stopalu.

 

Išijas 1

 

Obični ishijas  

 

Najčešći uzrok ove vrste ishijasa jest kombinacija prevelike krivine lumbalnog dijela leđa ( lordoza ) i  lateralnog iskrivljenja ( skolioza ). Tom kombinacijom dolazi do suženja prostora kojim prolaze živci, te u  konačnici pritiskom na sam živac.

 

 

Piriformni sindrom isijas  

 

Ova vrsta ishijatične boli je rijeđa od običnog ishijasa.  Medicinsko objašnjenje tog sindroma glasi: ” stalni podražaj živčanog vlakna uslijed pritiska u stražnjici  gdje piriformni mišić vrši pritisak na živac.

 

U slučaju veće aktivacije piriformnog mišića, produženog  stresa ili direktnim pritiskom na sam mišić bol se povećava, a sve je popraćeno i boli u stražnjici “.

 

Diferencijacijsko tumačenje piriformnog sindroma glasi: Piriformni sindrom uzrokuje kontrakcija  piriformnog mišića u stražnjici ( na jednoj njenoj strani ) kroz koji ili oko kojeg prolazi ishijatični živac. Što  je put kojim taj živac prolazi slobodniji to će manje biti simptoma boli, ali ukoliko je piriformni mišić aktivan konstantno i kroz duže vrijeme doći će do ishijasa. Tu je poučan video o stanjima koja uzrokuju taj sindrom

 

Treći se oblik ishijatične boli pojavljuje kod oštećenja diska prilikom čega njegov sadržaj ( nucleus pulpa )  vrši pritisak na živac ili pak uslijed ukliještenja lumbalnih kralježaka ( L3 – L5 ) koji kolabiraju. Taj se oblik  javlja vrlo rijetko, no zbog sličnosti sa prirodom boli samog ishijasa mnogo oboljelih smatra da je to uzrok  njihove boli. Dijagnosticiranje ovog uzroka zahtijeva potvrdan nalaz magnetske rezonance ( MR ).  Još je rijeđi slučaj kada je područje kojim prolazi korijen živca suženo zbog izrasta kosti.  

 

Ove dvije posljednje vrste ishijatične boli zahtijevaju operativni zahvat.  

 

Ukoliko želite otkloniti uzrok pojave boli i boljitak na duge staze navedene vrste boli je neophodno  tretirati mišićnom kontrakcijom koja je kod tih oblika boli uvijek prisutna, te također može voditi ka  oštećenju diska ili je čak preteča samoj operaciji.  

 

U tom slučaju preporuča se diferencijacija kao metoda ispravljanja postojećih posturalnih poremećaja, te  se njome smanjuje pojava ishijasa što je više moguće.  

 

Uzevši u obzir brzo postizanje vidljivih rezultata kod diferencijacijskih vježbi operacija postaje posljednja  opcija.  

 

Paralelno s početkom kliničko somatskih terapija obično se zakazuje i pregled MR čije se vrijeme čekanja  protegne i na 2-3 tjedna, a do tada se već može vidjeti učinak diferencijacije u smanjenju intenziteta boli,  te se time i MR može izbjeći.

 

 

Pomoć pri uobičajenim tipovima ishijasa  

 

Ukoliko je ishijatična bol rezultat pritiska mišićnog tkiva na živac rješenje je poprilično jednostavno i  dostižno učenjem diferencijacijskih vježbi čija je osnovna zadaća pospješiti i poboljšati kontrolu mišića.  

 

Kako je pokret osnovna zadaća mišića klinička somatika se koristi specifičnom tehnikom gibanja da bi  uspostavila nove, pravilne senzorno – lokomotorne uzorke i navike kojima se uklanja mišićni uzrok  ishijatične boli.  Terapija podrazumijeva učenje načina na koji bolje kontrolirati pokret mišića koji su usko vezani sa  ishijasom.  

 

Zamislimo li mišiće leđa poput luka duge i kralježnicu kao luk za sebe biti će nam jasnije šta se dešava  kada se poveća napetost tih mišića i izgubimo sposobnost opuštanja istih.  

 

Tetiva na luku drži luk napetim kao što i nepravilna napetost leđnih mišića uzrokuje nepravilno držanje i  povećanu iskrivljenost u gornjem dijelu leđa koja je posljedica držanja glave u horizontalnom položaju.  

 

Takvo stanje prati bol u donjem dijelu leđa, slaba rotacija tijela u trupu i poteškoće prilikom kretanja ( hodanja ).

 

Ukoliko je tome pridružena i nagnutost tijela u stranu ( uslijed udarca ili deformacije ) dolazi do  povećanja napetosti na strani nagiba.  

 

Kombinacijom zakrivljenih leđa i nagiba u stranu dolazi do pritiska na korijen živca na mjestu gdje on  izlazi iz kralježnice. Rezultat toga jest ishijas.

 

Ispravljanje krive posture i pokreta brzo i bezbolno smanjuje i uklanja pritisak na živac,te bol u konačnici  nestaje.  Kod piriformnog oblika to ide još lakše i brže. Čim se pospješi opuštenost i smanji napetost piriformnog  mišića bol se smanjuje i nestaje.  

 

Da bi se postigli željeni rezultati obično je potrebno 3 – 5 terapija aktivne kliničke somatike.  Individualnim pristupom klijent uči na koji način se kretati da bi se spriječilo ponavljanje boli ili kako je sanirati u tom slučaju.

 

Primjer jakog bola u donjem desnom dijelu leđa i desnoj nozi, te promjena držanja poslije četri aktivne terapijei 40 dana izvođenja somatskih pokreta (30min/dan).

 

Refleks travme 1

 

Refleks travme 2

 

Refleks zelene luči 1

 

tel. : 00386(0)74990871
mail: info@aeq.si
YouTube Facebook